• Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Rat koji traje milijardama godina: Naučnici otkrili kako bakterije navode viruse da sami sebe unište?

Autor Dušan Volaš Izvor Eupravozato

Bakterije nisu bespomoćne pred virusima koji ih napadaju, kao što se mislilo.

 Rat između mikroorganizama Izvor: Shutterstock

Virusi koji napadaju bakterije imaju ime: bakteriofagi. Ovi mikroskopski ratnici ulaze u bakterijske ćelije, koriste njihovu unutrašnju mašineriju da bi se umnožavali i, u mnogim slučajevima, na kraju ih uništavaju.

Međutim, bakterije nisu pasivne žrtve. Tokom milijardi godina evolucije razvile su različite odbrambene sisteme koji mogu da prepoznaju napad virusa i spriječe da se on proširi.

Novo istraživanje naučnika sa Univerziteta Juta, objavljeno u časopisu Science u oktobru 2026. godine, otkrilo je do sada nedovoljno poznat način na koji jedan od tih sistema funkcioniše.

Umjesto da direktno traži genetski materijal virusa, bakterija prepoznaje aktivnost enzima kojim virus pokušava da preuzme kontrolu nad njenom ćelijom. Paradoks je u tome što virus svojim sopstvenim oružjem pokreće odbranu domaćina.

Kako bakterija prepoznaje napad?

Tim koji je predvodio istraživač Sem Hob, proučavao je odbrambeni sistem poznat kao CBASSi otkrio da određeni bakteriofagi proizvode enzime poznate kao proteaze. Njihov zadatak je da sijeku druge proteine, što virusu može da pomogne da preuzme kontrolu nad ćelijom domaćina.

Ali upravo ta aktivnost odaje prisustvo napadača. Proteaza virusa presiječe određeni protein u bakteriji koji učestvuje u sistemu prepoznavanja prijetnje i potom se aktivira CBASS, koji dovodi do samouništenja zaražene ćelije.

Bakterija, dakle, ne mora nužno da prepozna virus direktno. Dovoljno je da otkrije karakterističan trag koji on ostavlja dok pokušava da je iskoristi. Na prvi pogled, samouništenje djeluje kao poraz, ali iz perspektive bakterijske populacije, ono može da bude efikasna odbrana.

Ako se virus umnoži u jednoj bakteriji, novi dijelovi mogu da se oslobode i napadnu druge ćelije. Ukoliko zaražena bakterija aktivira odbrambeni mehanizam koji zaustavlja taj proces, sprečava se širenje infekcije na okolne bakterije.

Istraživanje pokazuje koliko sofisticirana može da bude njihova odbrana, uprkos tome što nemaju imuni sistem poput ljudskog.CBASS pripada grupi odbrambenih mehanizama koji su evolutivno povezani sa određenim imunim putevima pronađenim kod ljudi. To ne znači da bakterije i ljudi imaju identičan sistem, već da postoje sličnosti koje mogu da odražavaju veoma staro evolutivno porijeklo.

Izvor: Shutterstock

Što je korisno u slučajevima kada su određeni principi prepoznavanja opasnosti sačuvani tokom izuzetno dugog evolutivnog perioda, jer njihovo razumijevanje pomaže naučnicima da bolje shvate i neke aspekte imuniteta složenijih organizama.

Borba protiv bakterija otpornih na antibiotike?

Jedna od mogućih primjena istraživanja odnosi se na fagoterapiju, pristup liječenju bakterijskih infekcija pomoću bakteriofaga. Za razliku od antibiotika, koji djeluju na različite vrste bakterija, određeni bakteriofagi napadaju samo specifične bakterijske vrste ili sojeve. Zbog toga se proučavaju kao moguća opcija za liječenje nekih infekcija koje je teško kontrolisati konvencionalnim lijekovima.

Međutim, bakterije imaju sopstvenu odbranu. Ako imuni sistem bakterije prepozna virusni napad i uništi zaraženu ćeliju prije nego što se fag uspješno razmnoži, to ograničava efikasnost terapije. Razumijevanje načina na koji CBASS prepoznaje virusni napad moglo bi da pomogne istraživačima da razviju bakteriofage koji uspješnije zaobilaze ove odbrambene mehanizme.

To je naročito važno u kontekstu antimikrobne rezistencije, odnosno sposobnosti bakterija da prežive dejstvo lijekova koji su ranije mogli da ih unište.

Za naučnike, razumijevanje ovakvih mehanizama nije samo način da otkriju kako funkcioniše mikroskopski svijet. To je i prilika da pronađu nove pristupe jednom od najvećih izazova savremene medicine, liječenju bakterijskih infekcija koje postaju sve otpornije na postojeće lijekove.

(EUpravo zato/Science daily)

Možda će vas zanimati

Komentari 0

Komentar je uspješno poslat.

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

NAJNOVIJE

Dnevni horoskop

KUHINJA