U čemu je tajna francuskog poljupca

Da li ste čuli da neko danas pominje francuski poljubac? Ili poljubac na francuski način!? Vrlo rijetko. Poljupci su oslobođeni i stiče se utisak da se svi ljube po želji. Kako se kome prohtije.

Međutim, nekada izraz francuski poljubac bio je veoma važan. Tajnovit i zagonetan. Raspaljivao je maštu ljubavno neukih pubertetlija. Govorio je o slobodnoj ljubavi, o nečemu vrlo ličnom, što se u javnosti ne može vidjeti.

Pa ni na filmu. Jer, filmski poljupci bivali su na izvjestan način zataškavani nekakvim komešanjem. Ni čuveni poljubac Ingrid Bergman i Kerija Granta iz Hičkokovog filma "Ozloglašena” (1946) nije bio slika i prilika pravog francuskog poljupca.

Dakle, šta, zapravo, znači francuski poljubac? To je poljubac najčešće romantične (ili pak isključivo seksualne) prirode u kojoj jezik igra važnu ulogu. Njime onaj koji ljubi dotiče jezik druge osobe, one koja je poljubljena. Da li će ta druga osoba odgovoriti na isti način, ne može se reći unaprijed. Od tog odgovora zavisi da li će poljubac biti potpuno francuski ili ne!

Francuzi su donedavno upotrebljavali izraz "baiser (embrasser) avec la langue", što doslovno znači "poljubiti jezikom".

Zanimljivo je da su prije nekoliko vijekova Francuzi za francuski poljubac govorili da je zapravo "baiser florentin". Firentinski poljubac! Dakle, čitava priča o francuskom poljupcu ima apeninske korene.

Još u 17. vijeku objavljena je rasprava "Šta je to poljubac na firentinski način i odakle potiče”, a napisao je Venecijanac Loredano (1606–1661). Zašto kasnije Firentinci nisu zadržali "autorsko pravo” te su ovu ljubavnu vještinu prepustili Francuzima, moglo bi da pruži odgovor samo kakvo ozbiljno naučno istraživanje.

Ipak, treba znati da nije riječ o izvornom (francuskom), već o prisvojenom ljubavnom znanju. A ko zna šta bi Kinezi imali da kažu tim povodom. Prije ili kasnije, ispostavi se da je sve izmišljeno u Kini. Ili u drevnom Egiptu.

Bilo kako bilo, francuski poljubac nadražuje usne, usta i jezik, tri oblasti vrlo osjetljive na dodir, u stanju da pruže osjećaj prijatnosti. Za razliku od ostalih poljubaca (pozdravni poljubac, prijateljski poljubac), francuski poljubac može da potraje. On je često dug, najčešće strastven, snažan. Budi seksualnu želju, ali i osjećanje odvratnosti, bes, ukoliko je neželjen. U nekim kulturama je i zabranjen, neuobičajen.

Zanimljivo je istraživanje francuskog biologa Tijerija Lodea koji tvrdi da francuski poljubac ima posebnu namjenu i ulogu: da istraži imunitet partnera uz pomoć pljuvačke. Doduše, razmjena pljuvačke može da dovede i do bolesti, odnosno zaraze. Posebno kada je riječ o zaraznoj mononukleozi, piše "Politikin Zabavnik".

Ponoseći se nadaleko čuvenom ljubavnom vještinom, poslije vijekova istraživanja, francuski filolozi došli su do odgovarajućeg glagola koji tačno označava ono šta se zbiva za vrijeme ljubljenja na francuski način.

"Galocher", to je novi izraz koji je ušao u francuski riječnik. U izdanju za 2014. godinu riječnika francuskog jezika "Pti Rober” (Petit Robert), u knjižarama od posljednjeg majskog dana ove godine, može se naći i glagol "galocher" - poljubac na francuski način.

Lorens Laport, jedan od urednika "Robera”, objasnio je da je riječ o svojevrsnoj evoluciji jezika. Francuzi su do sada koristili mnogobrojne izraze kako bi opisali ovaj poljubac kao, na primjer, "ljubiti se dugo usnama”, ali nije postojao samo jedan glagol. Iako nije postojala ta jedna riječ, ne znači da način ljubljenja nije bio "u upotrebi”.

Inače, postoji više novih riječi u rječniku francuskog jezika za 2014. godinu. I definicija braka je izmijenjena. Riječ brak ima sljedeće objašnjenje: pravna zajednica muškarca i žene, ili dvije osobe istog pola.

(MONDO)