• Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Saborna crkva Svete Trojice: Svjetionik na panorami Mostara

 Željko Svitlica
Autor Željko Svitlica

Usputna posjeta Sabornoj crkvi koja će uskoro biti potpuno obnovljena.

Sve dobre slike imaju svoje markantne tačke, kao uporišta ili ishodišta pogleda i za njih je zakačena cijela slika ili prizor.

U Mostaru to su Stari most i Saborna crkva Svete Тrojice, koja je konačno izronila iz ruševina i ponovo se bijeli na istočnim obroncima mostarske kotline u Bjelušinama.

Saborna crkva sagrađena je 1873. godine i u svim pretragama može se naći da je bila najveća pravoslavna crkva na Balkanu duboko u 20. vijek, a sve do početka gradnje Hrama Svetog Save u Beogradu, najveći hram Srpske pravoslavne crkve.

Bez obzira na fizičku veličnu hrama, osjećaj "grandioznosti" je neizbježan, kada se usred julskog poslijepodneva popnete stepenicama do (još uvijek) gradilišta Saborne crkve u Mostaru.

Izvor: Mondo - Željko Svitlica

Bilo je i zamišljeno, u posljednjim decenijama Otomanskog carstva, od strane sveštenstva i pravoslavaca u Hercegovini da ovaj hram pokaže dostignuti berićet, političko, ekonomsko i kulturno oživljavanje u оnovremenom Mostaru.

Iz miljea koji je natkrilila nova Saborna crkva, i u kojem su osnivane prve škole, nešto kasnije, u vrijeme austrougarske okupacije u Mostaru će procvjetati nacionalni i kulturni pokreti, koji će trajno mijenjati istoriju ovih krajeva, oličeni u Aleksi Šantiću, braći Ćorović, Jovanu Dučiću, Osmanu Đikiću, poznatim Mladobosancima (Vladimiru Gaćinoviću, Bogdanu Žerajiću, Dimitriju Mitrinoviću...) i drugim značajnim istorijskim ličnostima.

Crkva je građena novcem Mostaraca i Hercegovaca, prikupljanjem sredstava u carskoj Rusiji, a zabilježeno je da je donaciju u ovaj zapadni dio imperije poslao i tadašnji otomanski sultan Abdul Aziz simbolično potvrdivši liberalniju politiku Porte prema hrišćanima, koji tih godina grade crkve i u drugim gradovima. Aziz će skončati tri godine kasnije u sumnjivom samoubistvu i prevratu.

Izvor: Mondo - Željko Svitlica

Graditelji crkve bili su Hercegovac Spasoje Vulić i poznati neimar Andreja Damjanov iz čuvene makedonske loze koja je gradila crkve u cijelom carstvu, od Kavale i Soluna na jugu, preko Kneževine Srbije, Bosne, Hercegovine i Makedonije. Damjanov je sagradio i Sabornu crkvu u Sarajevu.

Arhitektonski, hram je bazilikalne osnove, sa malim i malobrojnim otvorima, sa nadogradnjom u vizantijskom stilu sa šest nejednakih kupola na visokim ostakljenim tamburima, koji osvjetljavaju unutrašnjost. Zvonik je građen u baroknom stilu, a kupole sa gotičkim i orijentalnim šiljcima i bogatom plastikom oko otvora.

Sve opisano, prvo je zapaljeno u proljeće 1992. godine, a zatim dva puta minirano dok nekadašnji bijeli hram nije potpuno nestao sa mostarske panorame i podnožju okolnih borova.

Izvor: Mondo - Željko Svitlica

Danas je slično kao krajem pretprošlog vijeka. Obnovu crkve, započetu prije 11 godina, pomažu svi, a najviše vlade Srbije i Republike Srpske, lokalna vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona i mnogi donatori. Mostarski paroh, Radivoje Krulj par puta je spomenuo da su tri časovnika na zvoniku, sa rimskim, arapskim i brojevima u staroslovenskom kurzivu donirali pravoslavac, katolik i musliman iz Mostara.

Na dan kada je osvještano sedam pozlaćenih krstova, 2018. godine, Grigorije, dugogodišnji episkop zahumsko-hercegovački, a sada njemačko-dizeldorfski, rekao je da se dobro sjeća dana kada su ispod razrušenog hrama izvukli polomljeni krst sa vrha kupole. Obećao je da će kada bude izgrađena Saborna crkva u Mostaru od radosti u njoj pjevati i igrati, pa "neka onda sveti oci čine sa njim šta hoće."

U februaru ove godine pozlaćeni krst postavljen je na zvonik. Visok je tri i po metra. U obnovu je do sada uloženo preko osam miliona maraka, a crkva je zidana kamen po kamen, jer je pod zaštitom UNESKO-a i nacionalni je spomenik BiH.

Unutrašnji radovi su u toku i sredstva za njih se još prikupljaju.

Sada je prolazak mostarskim tranzitom, cestom koja se već od kanjona Jablanice, zbog prelamanja svjetlosti u okolnoj geografiji pretvara u magistralu za Mediteran, potpuno drugačiji otkad je iznad puta podignut obnovljeni hram.

Okolo su još radnički kontejneri, pokoja flaša piva u hladu porte, skloništu od vrućine, a kroz ulaz hrama vidi se kao na dlanu kroz kameni ram kako se na suncu bjelasa Mostar.

Povezano

Komentari 0

Komentar je uspješno poslat.

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

NAJNOVIJE

Dnevni horoskop