• Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Saborna crkva Svete Trojice: Svjetionik na panorami Mostara

 Željko Svitlica
Autor Željko Svitlica

Usputna posjeta Sabornoj crkvi koja će uskoro biti potpuno obnovljena.

 Saborna crkva Svete Trojice: Svjetionik na panorami Mostara Izvor: Mondo - Željko Svitlica

Sve dobre slike imaju svoje markantne tačke, kao uporišta ili ishodišta pogleda i za njih je zakačena cijela slika ili prizor.

U Mostaru to su Stari most i Saborna crkva Svete Тrojice, koja je konačno izronila iz ruševina i ponovo se bijeli na istočnim obroncima mostarske kotline u Bjelušinama.

Saborna crkva sagrađena je 1873. godine i u svim pretragama može se naći da je bila najveća pravoslavna crkva na Balkanu duboko u 20. vijek, a sve do početka gradnje Hrama Svetog Save u Beogradu, najveći hram Srpske pravoslavne crkve.

Bez obzira na fizičku veličnu hrama, osjećaj "grandioznosti" je neizbježan, kada se usred julskog poslijepodneva popnete stepenicama do (još uvijek) gradilišta Saborne crkve u Mostaru.

Izvor: Mondo - Željko Svitlica

Bilo je i zamišljeno, u posljednjim decenijama Otomanskog carstva, od strane sveštenstva i pravoslavaca u Hercegovini da ovaj hram pokaže dostignuti berićet, političko, ekonomsko i kulturno oživljavanje u оnovremenom Mostaru.

Iz miljea koji je natkrilila nova Saborna crkva, i u kojem su osnivane prve škole, nešto kasnije, u vrijeme austrougarske okupacije u Mostaru će procvjetati nacionalni i kulturni pokreti, koji će trajno mijenjati istoriju ovih krajeva, oličeni u Aleksi Šantiću, braći Ćorović, Jovanu Dučiću, Osmanu Đikiću, poznatim Mladobosancima (Vladimiru Gaćinoviću, Bogdanu Žerajiću, Dimitriju Mitrinoviću...) i drugim značajnim istorijskim ličnostima.

Crkva je građena novcem Mostaraca i Hercegovaca, prikupljanjem sredstava u carskoj Rusiji, a zabilježeno je da je donaciju u ovaj zapadni dio imperije poslao i tadašnji otomanski sultan Abdul Aziz simbolično potvrdivši liberalniju politiku Porte prema hrišćanima, koji tih godina grade crkve i u drugim gradovima. Aziz će skončati tri godine kasnije u sumnjivom samoubistvu i prevratu.

Izvor: Mondo - Željko Svitlica

Graditelji crkve bili su Hercegovac Spasoje Vulić i poznati neimar Andreja Damjanov iz čuvene makedonske loze koja je gradila crkve u cijelom carstvu, od Kavale i Soluna na jugu, preko Kneževine Srbije, Bosne, Hercegovine i Makedonije. Damjanov je sagradio i Sabornu crkvu u Sarajevu.

Arhitektonski, hram je bazilikalne osnove, sa malim i malobrojnim otvorima, sa nadogradnjom u vizantijskom stilu sa šest nejednakih kupola na visokim ostakljenim tamburima, koji osvjetljavaju unutrašnjost. Zvonik je građen u baroknom stilu, a kupole sa gotičkim i orijentalnim šiljcima i bogatom plastikom oko otvora.

Sve opisano, prvo je zapaljeno u proljeće 1992. godine, a zatim dva puta minirano dok nekadašnji bijeli hram nije potpuno nestao sa mostarske panorame i podnožju okolnih borova.

Izvor: Mondo - Željko Svitlica

Danas je slično kao krajem pretprošlog vijeka. Obnovu crkve, započetu prije 11 godina, pomažu svi, a najviše vlade Srbije i Republike Srpske, lokalna vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona i mnogi donatori. Mostarski paroh, Radivoje Krulj par puta je spomenuo da su tri časovnika na zvoniku, sa rimskim, arapskim i brojevima u staroslovenskom kurzivu donirali pravoslavac, katolik i musliman iz Mostara.

Na dan kada je osvještano sedam pozlaćenih krstova, 2018. godine, Grigorije, dugogodišnji episkop zahumsko-hercegovački, a sada njemačko-dizeldorfski, rekao je da se dobro sjeća dana kada su ispod razrušenog hrama izvukli polomljeni krst sa vrha kupole. Obećao je da će kada bude izgrađena Saborna crkva u Mostaru od radosti u njoj pjevati i igrati, pa "neka onda sveti oci čine sa njim šta hoće."

U februaru ove godine pozlaćeni krst postavljen je na zvonik. Visok je tri i po metra. U obnovu je do sada uloženo preko osam miliona maraka, a crkva je zidana kamen po kamen, jer je pod zaštitom UNESKO-a i nacionalni je spomenik BiH.

Unutrašnji radovi su u toku i sredstva za njih se još prikupljaju.

Sada je prolazak mostarskim tranzitom, cestom koja se već od kanjona Jablanice, zbog prelamanja svjetlosti u okolnoj geografiji pretvara u magistralu za Mediteran, potpuno drugačiji otkad je iznad puta podignut obnovljeni hram.

Okolo su još radnički kontejneri, pokoja flaša piva u hladu porte, skloništu od vrućine, a kroz ulaz hrama vidi se kao na dlanu kroz kameni ram kako se na suncu bjelasa Mostar.

Povezano

Komentari 0

Komentar je uspješno poslat.

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

NAJNOVIJE

Dnevni horoskop