Nik Kejv Politicka korektnost postala je najnesrecnija religija

  • Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Showtime

Nik Kejv: Politička korektnost postala je najnesrećnija religija

Autori Vesna Kerkez Autori nova.rs
Autori Vesna Kerkez Autori nova.rs

Politička korektnost postala je najnesrećnija religija na svijetu, rekao je Nik Kejv odgovarajući ljubiteljima njegove muzike i stihova šta misli o trendu "kulture otkazivanja".

Izvor: Mondo / Petar Sojanović

“Kultura otkazivanja” (cancel culture) sve češće se koristi kao termin za to kada se pojedinci ili organizacije suoče sa žestokim javnim osudama i bojkotom (posebno na društvenim mrežama) zbog iskazanih stavova ili postupaka koje bi neko drugi mogao da doživi kao uvredljive.

“Opraštanje je vrijednost koja bi trebalo da bude u srži svakog funkcionalnog i tolerantnog društva. Time se priznaje da smo svi mi nesavršeni i to nam omogućava kiseonik za disanje – da se osjećamo zaštićenima u društvu”, naveo je Kejv na svom sajtu “Red Right Hand”, na kom odgovara na pitanja ljubitelja njegove umjetnosti.

Kejv ocjenjuje da bi “bez opraštanja društvo izgubilo dušu i proždiralo bi samo sebe”.

“Opraštanje nam otvara mogućnost da se otvoreno uključimo u slobodnu komunikaciju – u širenje zajedničkih otkrića zarad opšteg dobra. Ako se vodimo mogućnošću oproštaja, u bezbjednom smo okruženju uzajamnog uvažavanja i možemo da se, da citiram Oskara Vajlda, ‘graciozno poigravamo idejama'”, objašnjava svoje viđenje Kejv.

On podsjeća da nam “opraštanje nije po sebi dato, nego je to vrijednost koju moramo da gajimo i stremimo ka njoj”, a da “tolerancija omogućava duhu da sa samopouzdanjem slobodno luta, griješi, da ispravlja sam sebe, da bude drzak, da se usuđuje da sumnja na putu ka novim i naprednijim idejama”.

I onda je prešao na pitanje izvjesne Frensis, koja ga je upitala šta misli o “kulturi otkazivanja”.

Možda će vas zanimati

"Koliko vidim, kultura otkazivanja je antiteza opraštanju. Politička korektnost postala je najnesrećnija religija na svijetu. Ono što je nekada bio pokušaj da se naša društva nanovo osmisle da bi bila pravednija sada sadrži sve najgore od onoga što religije imaju da ponude (i ništa od njihove ljepote) – moralnu rigidnost i samouvjerenost sa koje je ošišana čak i mogućnost iskupljenja. To je doslovno postala loša religija koja se raspustila”, ističe čuveni umjetnik i dodaje da odbijanje “kulture otkazivanja” da se suoči sa neprijatnim idejama guši kreativnu srž društva.

“Saosjećanje je primarno iskustvo – srž događanja – iz kog izbijaju genij i darežljivost imaginacije. Stvaralaštvo je čin ljubavi koji može i da se suprotstavi našim osnovnim uvjerenjima, ali da time donese i svježe poglede na svijet. U tome je i funcija umjetnosti i ideja i njihova slava”, napominje Kejv.

On, međutim, ostavlja i mogućnost da griješi, ali pita i šta se političkom korektnošću gubi.

“Ali tu smo gdje jesmo. Kultura smo u tranziciji i moguće je da smo se uputili ka društvu većih jednakosti, ne znam. Ali koje će suštinske vrijednosti time biti oštećene?”, zapitao je on na kraju.

Ispostavilo se da se mnogi, poput komičara Rikija Džarvejza slažu sa Kejvovim stavom iznijetim na njegovom sajtu, ali mnogi i ne, gledajući na političku korektnost kao snagu dobra, piše britanski BBC.

Odgovarajući na Kejvovo viđenje, muzički novinar Osman Faruki postovao je na Tviteru da bi on “volio da zna koje su to ‘neprijatne ideje’ sa kojim autor čuvenih pjesama želi da se uhvati u koštac, a očigledno ne može zbog kulture otkazivanja”, dok je njegov kolega Šon Kjuren ocijenio da je australijski kantautor napravio “bazičnu grešku” misleći da je “kultura otkazivanja” usmjerena isključivo na umjetnost.

Međutim, sličan stav o lošim aspektima političke korektnosti nedavno je iznela i umjetnica performansa Marina Abramović, govoreći o tome da joj nedostaje humor, a nedavno je i grupa pisaca i aktivista, među kojima su i Noam Čomski, Salman Ruždi i Margaret Atvud, uputili otvoreno pismo javnosti ocjenjujući da je “slobodna razmjena informacija i ideja, krvotok slobodnog društva, svakog dana sve više ugrožena”.

Pratite Mondo.ba na FacebookuInstagramu i Twitteru. Aplikacija je dostupna za IOS i Android telefone.

Komentari 0

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

NAJNOVIJE

Dnevni horoskop