Obavezno jodiranje soli dovelo je do napretka u obezbjeđivanju tog mikroelementa koji štiti djecu od rizika od mentalnih smetnji.
Nova studija o unosu joda u ishranu sprovedena je tokom 2000-2009. i daje dokaze iz zemalja koje su usvojile zakone da se jod unosi kroz veoma uticajne lance soli za proizvođače hrane, ugostiteljstvo i domaćinstva, rečeno je na predstavljanju Izvještaja UNICEFA-a u beogradskom hotelu "M".
Pomoćnik ministra zdravlja dr Svetlana Mijatović rekla je da u Srbiji postoji opredeljenje da se promoviše održivost univerzalnog jodiranja soli, usvajanjem zakona kojim će Srbija biti u potpunosti usklađena sa međunarodnim standardima za jodiranje soli i dodeliti budžet za praćenje tog uticaja.
U saopštenju UNICEF-a čiji je cilj da osigura eliminaciju poremećaja deficita joda u svim zemljama, dodaje se da se oko 2,6 miliona beba, odnosno 46 procenata u regionu godišnje rađa u domaćinstvima u kojima se ne koristi adekvatno jodirana so i zato su nezaštićeni od poremećaja koje izaziva deficit joda.
Ako majka pati od nedostatka joda, izvjesno je da će se i njena beba roditi sa ovakvim nedostatkom, podsjeća se u saopštenju.
U industrijski razvijenim zemljama, do 80 procenata od ukupnog unosa soli konzumira se prerađenom hranom kao što su hleb, meso, sir i ostali mliječni proizvodi.
Među zemljama obuhvaćenim ovom studijom, samo Rusija i Ukrajina još nisu osjetile koristi od usvajanja ovog najizvodljivijeg, najjeftinijeg i najefikasnijeg načina da se obuhvate sva djeca, navodi se u saopštenju i dodaje da kada ta praksa bude usvojena potencijalno će se povećati dnevna potrošnja adekvatno jodirane soli u regionu sa sadašnjih 51 procenat na 98 procenata u prosjeku.
Glavni razlog koji se u Rusiji i Ukrajini često citira je insistiranje na slobodi izbora jodirane u odnosu na običnu stonu so koja se nalazi u maloprodaji, navodi se u izvještaju.
Jod je element ishrane koji je bitan za razvoj i rast ljudskog tijela, posebno mozga. Nedostatak joda je najčešći uzrok mentalne nesposobnosti u svijetu, koji se može spriječiti.
Glavni izazov za vlade, kada se ovi propisi usvoje, jeste da se oni stave na snagu i da se sprovedu i da se obavezno zabrani sva nejodirana so na tržištu, podsjeća se u saopštenju.
(Tanjug/MONDO)