Kupovina i čuvanje hrane tokom ljeta

Korišćenjem zdravstveno ispravnih i kvalitetnih namirnica obezbjeđuje ne samo potreban energetski unos za svakodnevne aktivnosti, već i štiti zdravlje.

"Zagađenom hranom se prenose mnoge bolesti. Osobe zaražene mikroorganizmima iz hrane mogu proći bez simptoma, imati samo blag crijevni poremećaj, ali isto tako mogu doći u stanje teške dehidracije i poremećaja opšteg zdravstvenog stanja", kaže načelnik Jedinice za unapređenje ishrane i kontrolu zdravstvene ispravnosti hrane u Gradskom zavodu za javno zdravlje dr Vesna Pantić Palibrk.

Ona je podsjetila da se iz jedne bakterije može za sedam sati razviti više od dva miliona bakterija pa prilikom kupovine treba voditi računa o izgledu, roku upotrebe, adekvatnom čuvanju namirnica.

Lakokvarljive proizvode trebalo bi kupovati samo u radnjama gdje se oni čuvaju u rashladnim uređajima, a važno je provjeriti datum proizvodnje i rok upotrebe.

Mliječne proizvode, kao i živinsko meso trebalo bi kupovati na mliječnim pijacama koje imaju rashladne uređaje, a nikako na tezgama.

Važno je i obratiti pažnju i na izgled, boju mesa, miris i slično. Tokom ljetnjih, visokih temperature trebalo bi detaljnije prati voće i salatu, kao i obratiti pažnju na čistoću posuđa, pribora, radnih površina, ali i da se hrana, posebno meso i jaja dobro termički obrade prilikom kuvanja.

Kada je u pitanju čuvanje hrane u frižideru, kuvana hrana se u njemu može čuvati najduže pet dana, a ako neko želi duže da je čuva, neophodno je da se ona zamrzne odmah nakon rashlađivanja.

Otvoreni sok i mlijeko moraju se čuvati u frižideru, a sirova hrana u rashladnom uređaju uvijek bi trebalo da se drži ispod kuvane.

Stručnjaci savjetuju da treba voditi računa o higijeni, odnosno češćem pranju ruku, kao i da se ne pripremaju kremovi, sladoledi, majonez od nekuvanih jaja.

U ljetnjem periodu preporučuje se korišćenje što više voća i povrća i ribe, a najvažnije je unositi dosta tečnosti (čorbe, supe, voćne sokove, čajeve).

(Tanjug)