Centralna Makedonija ima vrijedna nalazišta dragog kamena rubina, koji je izložen i u Londonu, zajedno sa uzorcima iz Burme, Mjanmara, Šri Lanke.
Dejan Skartov, inženjer agronomije koji se deset godina bavi obradom tog rubina, nastoji da kamen promoviše kao prepoznatljivo obilježje Makedonije.
On je za Radio "Slobodna Evropa" rekao da taj rubin nije crven, kao što su to uzorci vrhunskog kvaliteta, ali da je isto tako vrijedan, mada je u boji trule višnje ili u mrkim neprozirnim bojama. Prema njegovim riječima, težina obrade je ista kao kod ostalih rubina.
"Rubin i safir su po tvrdoći odmah nakon dijamanta, a predstavljaju isti kamen u dva varijeteta. Ako boja ide prema plavoj onda je safir, a ako ide prema crvenoj onda je rubin i tvrđi je od svih ostalih", objasnio je Skartov.
On je predočio da je bilo teško opremiti radionicu za obradu makedonskog rubina, koji je najvažniji, autentični, pravi prirodni dragi kamen u Makedoniji. Za obradu rubina je potreban alat baziran na dijamantskim zrncima i prašku, granulacije 0,2 do 0,5 ili 0,6 mikrona koji daju sjaj rubinu.
Makedonski rubin ugrađen je u krst pape Benedikta XVI. U papinom krstu nalazi se rubin od 7, 6 karata, koji je okovan 18-karatnoim zlatom.
I pakistanska princeze ima makedonski rubin od sedam karata, koji je optočen sa osam amazonita iz Mariova, sa juga Makedonije.
Za glumicu Deril Hanu napravljen je privezak zvijezda sa makedonskim rubinom, u vrijeme kada je bila gošća Festivala u Bitolju.
(Mondo)