Bojeći se nestašica, mnogi stvaraju kućne zalihe lijekova, a ljudi se sve češće i liječe na svoju ruku.
Nekontrolisano uzimanje lijekova stvara zavisnost, a ti lijekovi mogu da oštete želudac i otežaju postavljanje dijagnoze, što može imati i kobne posljedice po čovjeka, upozoravaju ljekari.
Da je tako potvrđuju i doktori koji se svakodnevno susreću sa pacijentima koji sami sebi postavljaju dijagnozu i liječe se, naravno bez uspjeha. Dr Nevenka Dimitrijević iz Doma zdravlja Voždovac za "Blic" kaže da je oko 90 odsto pacijenata koji dođu kod nje već uzimalo lijekove na svoju ruku.
"Uzimanjem lijeka bez recepta, pacijent kvari kliničku sliku i time nam odmaže da otkrijemo uzrok bolesti. Konkretno, antibiotici izazivaju rezistenciju i poremećaj crijevne flore, a tako nastaju i gljivične infekcije. Među najčešće korišćenima su i antireumatici, koji oštećuju sluznicu želuca, a mogu da izazovu i krvarenje želuca", upozorava dr Dimitrijević.
Sudeći po tome kako se lako odlučujemo za liječenje na svoju ruku i na stvaranje kućnih zaliha, doktorka kaže da je sve češća upotreba antidepresiva, lijekova u terapiji astme, dijabetesa, pomoćnih ljekovitih sredstava za kijavicu i temperaturu...
Nekontrolisanoj upotrebi su doprinijeli pacijenti podjednako koliko i ljekari kada su počeli da prepisuju tablete "za svaki slučaj".
"U svim teškim vremenima, povećava se potrošnja lijekova. Zbog nesigurnosti, ljudi povećavaju kućne zalihe stvarajući kod sebe lažnu sliku da imaju bar neko rješenje tako što imaju lijekove", objašnjava za "Blic" dr Petar Borović iz Instituta za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut".
Pored samoliječenja, stvaranja kućnih zaliha, pritiska na ljekare da prepisuju što više lijekova, i farmaceutske kuće imaju svoj dio odgovornosti s obzirom na to da kroz farmaceutski marketing utiču na ljekare da prepisuju što veći broj određenih medikamenata, a sve u cilju ostvarivanja većeg profita.
U RZZO apeluju na racionalnu potrošnju lijekova i zbog svih nas, koji iz zajedničke kase plaćamo potrošnju lijekova kako bi se obezbjedila veća sredstva za finansiranje i drugih savremenih lijekova.
Negativne posljedice
Antibiotici - Česta upotreba izaziva rezistenciju, pa gube svoje dejstvo u borbi protiv bakterija. Izazivaju i poremećaj crijevne flore, ali i gljivične infekcije
Antireumatici - Oštećuju crijevnu i želudačnu sluzokožu, ponekad dovode i do unutrašnjeg krvarenja koje može biti opasno. Smanjuju bol čime maskiraju kliničku sliku, te nekad otežavaju postavljanje dijagnoze
Lijekovi za dijabetes - Mogu da poremete nivo šećera u krvi, pa i da dovedu do nesvjestice ili pada u komu
Lijekovi u terapiji astme - Dovode do širenja krvnih sudova, zbog čega prevelike ili proizvoljne doze nisu dobre. Takođe, uspavljuju i obaraju pritisak
Sredstva protiv kijavice i temperature - Sužavaju krvne sudove u nosu i oštećuju sluzokožu nosa. Lijekovi za snižavanje temperature mogu izazvati mučninu i povraćanje
(MONDO)