Analiza DNK iz kostura žrtava kuge u srednjovijekovnom Londonu omogućila je naučnicima da dođu do šokantnog otkrića.
Bacil "crne smrti" koja je ubila 100 miliona ljudi u 14 vijeku postoji i dalje.
Tijela žrtava tada su sahranjivana u zajedničkim grobnicama u Londonu i upravo je na osnovu njih bila moguća potvrda da dio istog genetskog niza postoji i danas, stotinama godina kasnije.
Smatra se da je od kuge stradala trećina evropskog stanovništva za samo prvih pet godina epidemije, od 1348. do 1353, prenosi britanski "Dejli mejl" (Daily Mail).
Naučnici su sada potvrdili da je yersinia pestis - bakterija koja izaziva kugu danas, stajala i iza srednjovekovne epidemije kuge u Evropi.
Testovi koji su ranije rađeni pokazali su prisustvo te bakterije u obrascima srednjovijekovnog biološkog materijala, ali se ta činjenica ignorisala. Istraživaći su smatrali da su ti obrasci jednostavno bili kontaminirani i zato što se savremena bakterija širi mnogo sporije i daleko je manje smrtonosna.
Sada su istraživači na Univerzitetu naučne ahreologije u Tibingenu i kanadskog Mekmaster Univerziteta potvrdili da je slična bakterija kriva za mnoštvo smrtnih slučajeva.
Oni su izdvojili DNK iz 109 kostura i uporedili ih sa 10 drugih kostura ekshumiranih sa još starijeg groblja, koje nije povezano sa "crnom smrću", što je omogućilo da se isključi vjerovatnoća kontaminacije obrazaca.
Autor izveštaja Johanes Krauze tvrdi da je bez sumnje uzrok kuge poznat kao jersinija pestis bio uzrok i srednjovijekovne kuge.
Britanski list je ranije ovog mjeseca na osnovu tvrdnje arheologa Barnija Slouna pisao da su vijekovima pacovi bili dežurni krivci za širenje "crne smrti", ali da su pravi krivci same žrtve i da se kuga širila sa čovjeka na čovjeka u prenaseljenim srednjovijekovnim gradovima.
Širenje kuge omogućeno je nečistoćom u kojoj se živjelo 14. vijeku u Britaniji. Ta pandemija je jedna od najvećih u istoriji koja je pogodila Evropu između 1348. do 1350. godine. Stručnjaci kažu da je broj stanovnika poslije pandemije sa procijenjenih 450 miliona smanjen na skoro 350 miliona 1400. godine. Kuga se 1603. vratila i usmrtila 38.000 stanovnika Londona.
Prošle godine naučnici Univerziteta Johan Gutenberg u Majncu rekonstruisali su maršrutu širenja epidemije po Evropi. Ona se od novembra 1347. iz Marselja na sredozemnoj obali Francuske, gdje je stigla nekim brodom iz Azije, prenijela na zapad, a potom na sjever zemlje i dalje u Englesku, dok se drugi soj širio u isto vrijeme iz Norveške preko Frizije, oblasti na sjeveru Holandije.
(Tanjug)