Naučnici intenzivno rade na dobivanju magične formule kako proizvesti vještačko meso, a prema riječima upućenih, korak smo do prvih kobasica iz epruvete
Naučnici su na korak da u laboratorijama proizvedu meso - za šest mjeseci imaćemo prve ‘kobasice iz epruvete - izjavio je profesor Mark Post sa Univerziteta Mastriht u Holandiji.
Post je jedan od pionira razvoja nove tehnologije "in vitro mesa" koji su se ove sedmice sastali na konferenciji u švedskom gradu Geteborgu.
On i njegovi saradnici do sada su uglavnom eksperimentisali sa svinjskim mesom. Iz svinjskih mišića izolovali bi matične ćelije, a zatim ih hranili serumom iz fetusa konja. Na kraju, dobili su 2,5 centimetara duge i 0,5 centimetara široke trake svinjskog mesa. Dok je mišićno tkivo kod životinja crvene boje, "svinjetina iz epruvete" je blijede sive boje i više liči na tkivo lignje.
"To je zbog toga što u `mesu iz epruvete` nema krvi i vrlo je malo mioglobina, proteina koji uz sebe veže željezo. Sada tražimo način kako da u meso stavimo mioglobin kako bismo dobili boju", pojasnio je Post u izjavi za časopis "Novi naučnik" i priznao da je okus "laboratorijskog mesa" još nepoznat.
Prema zakonu Holandije, naučnicima nije dozvoljeno da probaju "in vitro meso". "Tražimo hrabru osobu koja će probati vještačku svinjetinu. Ako se niko ne javi, ja ću to učiniti", našalio se Post koji sada uz pomoć donacija anonimnog filantropa radi na razvoju "govedine iz epruvete".
"Nadam se i vjerujem da ćemo za godinu dana raspolagati i prvim `in vitro` hamburgerima", obećao je on i naglasio da bi cijena prvog vještačkog hamburgera mogla dostići 250.000 evra. No, Post predviđa da bi s vremenom proizvodnja "laboratorijskog mesa" pojeftinila tako da bi postala ekonomski isplativa.
Iako u prvi mah zvuči bizarno, nova tehnologija mogla bi biti rješenje za nekoliko problema. Prvo, svjetska će populacija idućih decenija nastaviti da raste, pa će do 2050. godine potrošnja mesa biti udvostručena. To će velikim dijelom biti posljedica promjene prehrambenih navika u novim ekonomskim silama kao što su Kina, Indija i Brazil, gdje je konzumiranje mesa u proteklih deset godina porasla 33 odsto.
Drugo, uzgoj stoke i proizvodnja mesa izvor su emisije stakleničkih gasova, devet odsto emisije ugljen-dioksida i 18 odsto ukupne emisije stakleničkih gasova povezano je s uzgojem stoke. Treće, ubijanje životinja radi hrane predstavlja i veliki etički problem, o čemu je slavni filozof i vegetarijanac Peter Singer napisao bestseler "Oslobođenje životinja".
"`In vitro` meso biće jedini izbor koji će nam preostati. Kad jedemo hamburger, rijetko pomislimo da potiče od mrtve krave. Kad se naviknemo na vještačko meso, nećemo ni razmišljati o tome da je uzgojeno u laboratoriju", zaključio je Mark Post.
(Srna)