Koliko puta ste, zbog nekog slučajnog mirisa, zvuka ili načina na koje svjetlo pada osjetili iznenadni i ničim izazvani nalet tuge, sjete, ili se prosto sjetili nečeg na šta niste pomislili godinama ili decenijama?
Taj osjećaj, koji zovemo nostalgija, definišemo kao žal za nečim što je prošlo ili što nam je jako daleko i čini se da nam na svakodnevicu utiče sve više kako smo stariji.
“Nostalgija nije ono što većinom mislimo da jeste - žaljenje za rodnim krajem kada se odselimo. Naravno, to je samo jedan aspekt nostalgije. Ovo je viši pojam koji obuhvata žal za prošlim vremenom, mjestima, ljudima, ljubimcima i situacijama kojih više nema”, pojašnjava Aleksandar Nikolić, edukant iz psihodinamske i integrativne psihoterapije i apsolvent na Filozofskom fakultetu u Nišu.
On se na svom Tviter profilu detaljnije pozabavio ovom temom, objašnjavajući, između ostalog i zašto ponekad čeznemo za, objektivno, lošijim vremenima.
"Nostalgija je reakcija, složena emocija koja može sadržati u sebi tugu, ali i neku vrstu blaženosti. Nastaje kao reakcija na stimuluse koji postoje duži vremenski period i koji su bili prisutni u nekom prošlom vremenu, ali koji su prisutni i sada”, kaže i dodaje da nostalgija, kao takva, nema vremensko ograničenje.
"To znači da neki ljudi ispoljavaju nostalgiju za npr. 2015. godinom. Sama suština vremenske bezgraničnosti nostalgije leži ne u samom vremenu, već u našoj percepciji tog vremena. Uglavnom je povezujemo sa objektivno ljepšim prošlim vremenom, ali to je kognitivna greška. Takav fenomen zove se ružičasta retrospektiva (rosy retrospective) i javlja se kao žal za našim osjećanjima koja su se desila u tom vremenu", objašnjava naš sagovornik.
To se, dodaje, najbolje vidi u tome što starije generacije žale za svojim ljepsim vremenima, dok mlađe generacije žale za vremenima koja su starijim generacijama subjektivno loša.
Primjer toga jesu video snimci koji stavljaju vremenski neograničene stimuluse, ali mijenjaju godine:
to se najbolje vidi u tome sto starije generacije zale za svojim lepsim vremenima, dok mladje generacije zale za vremenima koja su starijim generacijama subjektivno losa. Primer toga jesu ovi videi koji stavljaju vremenski neogranicene stimuluse ali menjaju godine:pic.twitter.com/e4zhnVTxQq
— Александар (@ZivcanaStanica)January 27, 2024
Socijalni termin povezan sa nostalgijom je deklinizam, doktrina nastala u XX vijeku koja upozorava na opasnosti razvoja, prvenstveno u SAD. Ta doktrina je takođe povezana sa fenomenom ružičaste retrospekcije.
"Nostalgija je većinom vezana za naše djetinjstvo, period kada nam je bilo najljepše, kada smo bili bezbrižni i kada nismo morali da brinemo o sebi, jer su to roditelji radili umjesto nas. Zato ljudi tvrde da su boje bile jarkije u prošlosti nego sada. Istina je da smo u tom periodu imali mnogo ljepšu predstavu o svijetu, gledali smo ga naivno, kroz ružičaste naočare. Sam stav moze izmijeniti našu percepciju ili retrospektivu događaja”, objašnjava Aleksandar.
A kako terapeuti koriste nostalgiju?
"Pored uglavnom negativnog dejstva, nostalgija se može koristiti i u terapiji, baš kao ogranak nazadovanja koji se ogleda u pronalaženju mira tokom stresnih trenutaka preko fantazija, izlaganja stimulusima i podsjećanjima na prošlost. Takva metoda pokazala se jako učinkovitom onda kada nam je teže da procesuiramo trenutne krize i događaje".
Pitali smo Aleksandra da li je osjećanje nostalgije povezano s godinama i kako.
"Mislim da je nostalgija sve jača što smo mi stariji, jer što smo stariji to smo bogatiji iskustvima. Vjerujem da što više imamo iskustva, sjećanja, što smo više proživjeli, sve se jače emotivno vežemo za taj događaj, bilo da je emocija pozitivna ili negativna”, kaže naš sagovornik.
Za kraj, ako želite da namjerno prizovete i oživite neka sjećanja, evo liste čula i stimulusa koji najbrže vraćaju u prošlost: čulo mirisa je na prvom mjestu, zatim sluha, na trećem mjestu je ukus, a na četvrtom i petom čulo vida i sluha.
Da li vi često osjećate žal za izgubljenim vremenom i ljudima i šta vas najjače “trigeruje”? Pišite nam u komentarima ili komentarišite na našim društvenim mrežama!
(MONDO)