Dešifrovan genom "crne smrti"

Rad istraživača, koji su izdvojili DNK iz posmrtnih ostataka žrtava kuge, pokopanih u Londonu u zajedničkim jamama, predstavlja prvi uspješni pokušaj dešifrovanja rekonstruisanog genoma jednog davnašnjeg patogena.

Njihov rezultat - puni nacrt genoma "crne smrti" - trebalo bi da naučnicima omogući da otkriju promjene u evoluciji i virulentnosti bolesti, kao i da bolje shvate postojeće zarazne bolesti.

Polazeći od prethodnih istraživanja koja su pokazala da je specifična varijanta bakterije "jersinija pestis" (yersinia pestis) izazvala epidemiju kuge od koje je stradala trećina evropskog stanovništva između 1347. i 1351, tim njemačkih, kanadskih i američkih naučnika uspio je da dešifruje cijeli genom bolesti.

"Podaci iz genoma pokazuju da ovaj bakterijski soj stoji iza svih modernih oblika kuge koji danas postoje u svijetu", kazao je za Rojters Hendrik Poinar sa kanadskog MekMaster univerziteta.

"Zahvaljujući boljem razumijevanju evolucije ovog smrtonosnog patogena, ulazimo u novu eru istraživanja infektivnih bolesti", objasnio je on.

Značajan razvoj tehnike izdvajanja i sekvenciranja DNK dramatično su unaprijedili genetsku analizu starih sojeva i samim tim omogućili bolje razumijevanje novih infekcija, kao i starih infekcija koje se ponovo javljaju. Stručnjaci navode da "potomci" bacila srednjovekovne bubonske kuge još uvijek postoje i da od njih svake godine umre oko 2.000 ljudi.

Poinar, čija je studija objavljena u časopisu "Nejčer", kazao je da je za 660 godina evolucije genetska mapa drevnog organizma doživela samo neznatne promjene.

(Tanjug)