Građani ne treba da strahuju da od pojačivača "skvalena" u vakcini protiv gripa, kaže portparol Agencije za lijekove i medicinska sredstva Srbije.
"Nisu identifikovani novi bezbjednosni rizici, a najčešće prijavljene neželjene reakcije na vakcinu tipa 'fosetrija' su porast tjelesne temperature, malaksalost, glavobolja, mijalgija i umor", rekao je Aleksandar Tucović za Tanjug.
U periodu od 17. decembra 2009. do 31. maja 2010. godine, Nacionalnom centru za farmakovigilancu u ALIMS-u prijavljena su 84 slučaja u kojima se ispoljilo ukupno 314 neželjenih reakcija blagog tipa, rekao je Tucović.
Najčešće prijavljivane reakcije su očekivane i to: porast tjelesne temperature u 36 slučajeva, malaksalost kod 31 osobe, glavobolja kod 27 njih, mijalgija, odnosno bol u mišićima kod 26 onih koji su primili vakcinu, a jedna od reakcija bio je i umor i to kod 22 osobe.
"Evidentirani slučajevi neželjenih reakcija u proteklom periodu u skladu su sa poznatim bezbjednosnim informacijama o vakcini tipa 'fosetrija' i ne odudaraju od očekivanih", podsjeća Tucović.
Vakcina koja je 2009. godine korišćena protiv pandemijskog gripa u Srbiji sadrži pojačivač "skvalen", koji navodno može izazvati mnoge bolesti i neželjene reakcije.
Stručnjaci iz SZO, koji su nedavno boravili u Beogradu, naveli su da je riječ o prirodnom pojačivaču koji se dodaje prevashodno za osobe koje ne reaguju na vakcinaciju ili ne stiču očekivani imunitet.
Govoreći o karakteristikama "skvalena" stručnjak SZO u kancelariji za Evropu Dina Fajfer objasnila je da se radi o ulju koje nastaje prirodnim putem, koje je prisutno kod biljaka i životinja, a proizvode ga i ljudi.
Na pitanje da li je "skvalen" izazvao neke negativne reakcije kod onih koji su primili vakcinu protiv A H1N1 u Srbiji, ona je odgovorila da je kontrola i nadgledanje eventualnih neželjenih dejstava u nadležnosti Agencije za lijekove i medicinska sredstva Srbije (ALIMS) i da na evropskom nivou "nema konkretne brojke", niti saznanja da izaziva nus pojave.
Skvalen je supstanca koja se koristi u sezonskoj vakcini protiv gripa još od 1997. godine, a prema podacima iz stručne literature, samo do 2006. godine je primijenjeno više od 20 miliona doza ovakve vakcine i nije uočena pojava bilo koje bolesti, podsjeća portparol ALIMS-a Tucović.
“Agencija je, polazeći od propisa koji su dio našeg zakonodavstva i koji ne zabranjuju, već dozvoljavaju upotrebu pojačivača u sastavu grip vakcine, procijenila da je i u vakcini fosetrija njegova upotreba bezbjedna“, kazao je Tucović.
(Tanjug)