Ne postoji kašalj kod zdravih ljudi izuzev kada udahnu zagađen vazduh ili kada se zagrcnu.
Ipak, ovaj neprijatni simptom ima i jednu dobru osobinu - to je odbrambeni mehanizam, a i mnoge bolesti bi bez ovog simptoma ostale neprepoznate.
Može biti različite jačine, od kašljucanja do veoma jakog koji iscrpljuje bolesnika, dovodi do povraćanja, bolova u disajnim mišićima, a ponekad i do pucanja rebara. Ipak, svaki kašalj nije uvijek "alarm" koji ukazuje na neku tešku bolest.
"Najčešća vrsta kašlja je akutni, obično sezonski, koji je u 90 odsto slučajeva virusnog porijekla. Uglavnom se javlja u toku i poslije virusne infekcije sluznice grla, akutnog bronhitisa... Ova akutna stanja su uglavnom praćena manjom temperaturom i ne zahtijevaju korišćenje antibiotika", kaže za "Novosti" profesor dr Predrag Rebić, iz Klinike za pulmologiju KCS.
Preporučuje se povećan unos vitamina, tečnosti, uzimanje sirupa od lista jagorčevine, bršljana kao i takozvani babski lijekovi - pijenje toplog šerbeta i slično. Ipak, kod kašlja postoji jedno pravilo - ukoliko traje duže od tri nedjelje onda zahtijeva da pacijent bude detaljno pregledan. A to znači klinički pregled sa oslušavanjem pluća, analizom krvi, snimkom pluća.
Dr Rebić naglašava da ukoliko kašalj prate i neke druge tegobe, ili bolesnik nije siguran da se radi o običnoj prehladi, treba odmah da se javi ljekaru.
Druga vrsta kašlja je hronični ili stalni kašalj. Njegovi uzroci su vezani ili za promjenu u samim plućima, ili suprotno - van njih (vangrudni), kada se, na primjer, sekret iz sinusa sliva u pluća i iritirajući ih, izaziva kašalj.
Kašalj može da se javi i kod ljudi koji pate od gorušice, kada se male količine kiseline vrate iz želuca u jednjak. Takođe, uzrok kašlja može da bude korišćenje nekih lijekova za pritisak poput prilazida.
"Uzroci plućnog kašlja mogu biti brojni: astma koja se prepoznaje po intenzivnom kašljanju rano ujutru i noću, zatim hronična opstruktivna bolest pluća, koja je po pravilu, bolest pušača ili je izazvana aerozagađenjem, zatim cistična fibroza, bronhiektazije, neke rjeđe bolesti, do onih najtežih - tuberkuloze i raka pluća", kaže profesor Rebić.
Smirivanje kašlja postiže se liječenjem bolesti koja je dovela do njega. Lijekovi za smirivanje kašlja daju se kada treba primiriti iscrpljujući kašalj, ali samo uz primjenu mjera koje treba da otklone njegov uzrok.
U slučaju da ljekar posumnja u neku od težih bolesti pluća, pristupa se preciznoj dijagnostici. Radi se rendgen pluća, bronhoskopija, skener ili magnetna rezonanca. Nekada je dovoljno uraditi samo snimak pluća i uočiti bolest. Međutim, zbog prikrivene prirode nekih bolesti, kao na primjer kod tuberkuloze ili malignog tumora, radi se dodatna dijagnostika - skener ili magnet pluća.
(MONDO)