Šta jedu nobelovci?

Dodjela Nobelovih nagrada je višestruko interesantan događaj. Jedni sa nestrpljenjem očekuju proglašenje laureata nagrade za mir, zbog političke konotacije koju ta nagrada nosi, drugi žele da čuju ko će dobiti nagradu za književnost kako bi "navalili" da čitaju i tako bili u trendu.

Međutim, ima i onih koje interesuje nešto sasvim drugo - ko je sa kim došao na svečani banket povodom dodjele nagrada, šta su gospođe obukle, koja jela su iznijeta na brojne stolove, šta se tom prilikom točilo..

Za predjelo je služen jastog na kiselom sezonskom povrću uz pire od artičoke, zatim je uslijedila bistra kokošija supa sa vrganjima i brusnicama. Poširani luk sa peršunom poslužen je u kremastom sosu, a za desert mus od bijele čokolade i mandarine, kao i torta od cimeta i malina.

Što se pića tiče, laureati, stari i novi, ali njihova pratnja i gosti, mogli su da biraju između šampanjca Forny, pinot noara iz 2008. iz vinarije Gary Farrell i muskata D’Asti, La Caliera 2010
Borgo Maragliano.

Služen je i konjak - Grönstedts VO, Facile punč i kafa. Jela sa menija koji je do posljednjeg trenutka držan u tajnosti pripremilo je više od 20 kuvara, a oko 1.300 zvanica je služilo 200 konobara, pod budnim okom desetak menadžera.

Tradicija nalaže da se sadržaj jelovnika otkrije tek nakon zdravice za kralja i Alfreda Nobela.
Uz dobitnike nagrada, banketu prisustvuju kralj i kraljica Norveške, predsjednik parlamenta i brojni predstavnici nauke, politike, kulture, biznisa, diplomatije i kraljevskih porodica.

Prvom banketu, koji je održan 1901. godine, prisustvovalo je samo 113 gostiju. Banketi se održavaju u Skupštini grada Stokholma.

Tradicionalna ceremonija bila je otkazana 1979. na zahtev tadašnje dobitnice nagrade za mir - majke Tereze. Ona je rekla da se novac koji je predviđen za banket potroši na pomoć siromašnima. Tako je i bilo - za 7.000 evra te godine su nahranjeni beskućnici, umjesto nobelovaca.

Banketi su bili odloženi i u vrijeme Prvog svjetskog rata, a novac je odlazio Crvenom krstu. Tako je bilo i za vrijeme Drugog svetskog rata.

Bez obzira na to što se jelovnik menja iz godine u godinu, neka jela su se ponavljala. Tako je pre Prvog svjetskog rata bila popularna supa od kornjače, tridesetih godina omiljeno jelo na banketu postala je divljač, u posleratnim godinama su služili sendviče, a od pedesetih godina prošlog vijeka riba i morski plodovi su glavni na meniju.

Oni koji žele da probaju đakonije koje jedu nobelovci, u restoranu Skupštine grada Stokholma mogu da naruče bilo koje jelo sa menija svečanog banketa. Takav ručak košta 200 evra.

(MONDO)