Najprecizniji su toplomjeri sa živom, ali oni su potrebni isključivo ljekarima, kažu u srbijanskoj Agenciji za lijekove i medicinska sredstva.
Ipak, događa se da digitalni toplomjeri ne pokažu povišenu temperaturu. Kada mu je troipogodišnja ćerka dobila temperaturu, Aleksandar M. je požurio u privatnu apoteku da kupi toplomjer. Kupio je digitalni, jer od 5. jula, odlukom Agencije za hemikalije o zabrani korišćena živinih toplomjera, jedino se digitalni mogu naći u rafovima apoteka.
Međutim, digitalni toplomjer je pokazivao da dijete čas ima temperaturu od 38,3 stepena Celzijusa, čas 37,9, pa roditelji nisu znali da li da daju neki lijek za obaranje temperature. Dilemu su riješili tako što su od komšinice pozajmili klasični toplomjer sa živom, koji je izmjerio bez greške - 39,3 stepena Celzijusa, piše srbijanska "Politika".
Aleksandar M. nije jedini koji je primjetio razliku u mjerenju temperature digitalnim toplomerom. Posljednjih mjeseci mnogi naši sugrađani posumnjali su u preciznost ovih toplomjera, a oni stari, sa živom, sve češće se traže.j
"Najprecizniji su živini i kalijumovi toplomeri. Toplomjeri sa živom, međutim, potrebni su isključivo ljekarima. Jer, njima je u određenim stanjima bolesti izuzetno su značajni i djelići Celzijusovog stepena. Digitalni su, međutim, sasvim dovoljan i pouzdani pokazatelj tjelesne temperature za oboljele. Dokaz je da je cela Evropska unija prešla na digitalne toplomjere. Naravno, apoteke su jedina mjesta gdje treba kupovati mjerna sredstva, u koja spadaju i digitalni toplomeri, jer su ovi uređaji prošli registraciju Agencije za lekove i medicinska sredstva (ALIMS), pa shodno tome garantujemo i preciznost, jer zavisno od aparata varira i kvalitet", kaže za "Politiku" pi-ar ALIMS-a Aleksandar Tucović.
Pedijatar, primarijus dr Jasmina Mihajlović kaže da razlika u mjerenju zavisi od kvaliteta toplomera, od toga da li su baterije u digitalnom ispravne, kao i od pravilne upotrebe. Medicinska sestra u ambulanti beogradske Osnovne škole "Vladislav Ribnikar" Milja Popović kaže kako je primjetna razlika u mjerenju temperature klasičnim aparatom sa živom, u odnosu na digitalni.
"Moje iskustvo i sa školskom djecom i sa mojom rođenom djecom, a imam ih troje, pokazuje da su precizniji toplomjeri sa živom. Dogodi se da po digitalnom toplomeru dete nema temperaturu, a po živinom termometru ima 38.7 stepeni. Sigurna sam da su oba aparata ispravna, ali pokazuju različite podatke", kaže sestra Milja Popović.
Sonja Roglić, rukovodilac Sektora za upravljanje hemikalijama i biocidnim proizvodima u Agenciji za hemikalije, hemičar po specijalnosti, objašnjava da je zamjena starih toplomjera sa živom - digitalnim, samo dio akcije globalnog rješenja uklanjanja žive iz svih oblasti u kojima može da se pronađe, a akcija je potekla od Ujedinjenih nacija.
"Ne možemo se vratiti na stare toplomjere. Oni su zabranjeni svuda u svijetu i Evropi. Živa je jako štetan element i zbog opasnih posljedica koje može da izazove na ljudsko zdravlje. Živin toplomjer je potpuno bezbjedan kada je ispravan i ne treba paničiti u tom smislu. Takođe, ništa se strašno neće dogoditi kada nam se razbije toplomjer sa živom u stanu: jednostavno pokupićemo kapljice komadićem vate, da se živa ne razlije po kući i ne isparava. Međutim, izračunajte koliko domaćinstava ima u Srbiji takav toplomjer i koliko ima ukupno žive u toplomjerima, kao i u drugim mjernim instrumentima", ukazuje Sonja Roglić.
Ona kaže kako samo ljekari treba da rukuju mjernim instrumentima koji sadrže živu.
(MONDO)