Šta kažu knjige, a šta djeca o jednom od simbola novogodišnjih, odnosno božićnih praznika.
Klinci znaju koji su mu omiljeni slatkiši, u koju je osnovnu školu išao, ko ga zamjenjuje kada ostari, kako dolazi kad nema snijega i za koga navija.
Deda Mraz je stariji bradati čovjek obučen u crveni kaput. Ovaj izmišljeni lik leti saonicama koje vuku irvasi sa torbom punom poklona za dobru djecu, živi na Sjevernom polu ili u Laponiji.
Jedna od hrišćanskih inspiracija za Deda Mraza bio je Sveti Nikola, episkop Mire u Likiji, koji je bio najčuveniji po svojim poklonima sirotinji. Poznata priča koja se prenosila, ali i izmjenjivala, vjekovima je da je Nikola dao miraz trima osiromašenim ćerkama pobožnog hrišćanina da ne bi krenule lošim putem. Učinio je to tako što je ubacio kroz prozor vreću sa zlatnicima. U kasnijim verzijama vreću sa zlatnicima je ubacio kroz dimnjak i ona je upala u čarape, koje su se srušile.
Postoji i dosta sličnosti između Deda Mraza i Odina, glavnog božanstva germanskih naroda prije pokrštavanja. Kako mnogi od ovih elemenata nisu vezani za hrišćanstvo, postoje teorije o paganskom porijeklu raznih običaja. Navodno, Odin je bio dugobrad i predvodio je veliku grupu lovaca kroz nebo tokom germanskog praznika Jola. Jahao je osmonogog konja po imenu Sleipnira, koji može da preskoči velike razdanjine. Baš kao i Deda Mrazovi irvasi.
Kod Slovena Djeda Mraz je nekada bio zli čarobnjak koji je volio da zaleđuje ljude. U početku je otimao djecu i odvodio ih u svom džinovskom džaku, a roditelji su morali da "otkupljuju" mališane davanjem poklona. Pod uticajem hrišćanstva Djeda Mraz je postao ljubazan i počeo je da daje poklone djeci.
Od XIX vijeka uticaj na atribute i legende o Djeda Mrazu imala je književnost, pa je on do kraja tog vijeka postao najpopularniji među raznim mitskim figurama koje su bile zadužene za darivanje pokona za Novu godinu.
Verzije i ime ovog lika variraju među različitim kulturama i narodima, međutim po tom pitanju su sva djeca svijeta jednaka - uvijek se obraduju starijem bradatom čovjeku koji nosi torbu punu poklona za dobre mališane.
Kako djeca doživljavaju Deda Mraza razgovarali smo sa predškolcima vrtića "Plavi čuperak" sa beogradske opštine Zvjezdara. Oni znaju koji su mu omiljeni slatkiši, u koju je osnovnu školu išao, ko ga zamjenjuje kada ostari, kako dolazi kad nema snijega i za koga navija.
I dok svaka nordijska zemlja tvrdi da je Deda Mrazov dom baš na njenoj teritoriji, djeca će vam samo reći da on živi na Sjevernom polu i da tamo ima radionicu gdje pravi poklone uz pomoć vilenjaka i drugih natprirodnih bića.
Odrasili su ti koji komplikuju priču, kritikuju Djeda Mraza zbog komercijalne strane praznika i negativnog uticaja na djecu zbog laganja o njegovom postojanju.
(MONDO)