Jesen je vrijeme kada ispod voćaka leže opali plodovi - jabuke, šljive ili kruške, koji ne samo da kvare estetiku vrta, već mogu da predstavljaju i opasnost po zdravlje biljaka.
Iako mnogi smatraju da su truli plodovi otpaci, ispostavlja se da trulo voće može uspešno da se iskoristi. Važno je, međutim, znati koje plodove možete ponovo da upotrebite, a koje je bolje da uklonite.
Trulo ili bolesno - ključna razlika
Nije svaki plod koji padne sa drveta truo. Često je riječ o prirodnom procesu raspadanja - plodovi omekšaju, postaju vodenasti, tamne i oslobađaju kiseo miris. Posebno oni bogati šećerom, poput jabuka i šljiva, mogu da se fermentišu, što je potpuno normalno. Mikroorganizmi koji ubrzavaju ovaj proces nisu opasni za biljke.
Situacija se, međutim, komplikuje kada plodove napadnu gljivične bolesti. Karakteristične su smeđe mrlje, bijeli ili braon sloj na površini, kao i vidljiva micelija. To je znak upozorenja. Najopasnija bolest, smeđa trulež, može da ima katastrofalne posljedice po buduće prinose. Počinje na cvjetovima, a zatim se širi na plodove, koji potamne, osuše se i pretvore u suve, zarazne ostatke koji mogu da inficiraju druge biljke.
Šta da radite sa bolesnim plodovima?
Plodovi pogođeni gljivicom ne bi trebalo da završe u kompotu. Najbolje je da ih bacite. Ako plodovi nemaju znake gljivičnih bolesti, već samo simptome truljenja, postoji nekoliko načina da ih ponovo iskoristite:
Đubrivo
Zakopavanje trulog voća ispod drveća i žbunja obogaćuje zemljište hranljivim materijama. Važno je, ipak, da ne pretjerujete sa količinom. Však može da poremeti biološku ravnotežu tla.
Kompost
Trulo voće je odličan materijal za kompost. Zbog sadržaja šećera i organskih jedinjenja, ubrzava razgradnju materije i obogaćuje tlo vrijednim nutrijentima.
Prerađevine
Trulo voće bez tragova plesni može da se iskoristi u kuhinji. Nakon temeljne termičke obrade na 70-100°C, koja eliminiše većinu bakterija, kvasaca i virusa, od njega mogu da se prave džemovi, kaše ili kompoti.