Kineska medicina izdvaja sedam emocija radost, gnjev, tjeskobu, tugu, setu, strah i stravu, koje su u vezi sa pet osnovnih organskih sistema.
Kineska psihologija, koja je integralni dio kineske tradicionalne medicine, fokusira se na odnos između emocija i organa.
Prema kineskoj psihologiji, radost je osjećaj dubokog zadovoljstva, a povezuje se sa srcem. Međutim, kada je osoba vrlo uzbuđena, zbog velike radosti može osjetiti i neke negativne simptome kao što su uznemirenost, nesanica, temperatura i jako lupanje srca.
Gnjev je emocija koja se povezuje sa zamjerkama, uvredama, frustracijom, nervozom i ljutnjom, a to kolerično raspoloženje povezuje se s jetrom i žučnim kesom. Gnjev, takođe, može uticati na mnoge biološke procese koji oduzimaju energiju i izazvati glavobolju, vrtoglavicu i povišeni krvni pritisak.
Tjeskoba je emocija koja je posljedica pretjerane brige i može da utiče na pluća i crijeva. Zbog tjeskobe osoba ne može da iskoristi energiju koju posjeduje, pati od nedostatka daha, pojave čireva i upalnih procesa u crijevima.
Tuga ne podstiče samo ispuštanje suza, već kreira i disharmoničan rad pluća i blokira cirkulaciju.
Predstavnici kineske psihologije ukazuju da nam tuga može oduzeti volju za životom, oštetiti pluća i uzrokovati respiratorne bolesti.
Sjeta ili zamišljeno stanje, koga karakteriše briga, naziva se i melanholija i ona utiče na slezinu što rezultira umorom, bezvoljnošću i slabom koncentracijom. Neki autori tvrde da može da utiče i na probavu i da može da uzrokuje simptome kao što je nadutost.
Strah može da poremeti rad bubrega, a poznato je da izaziva i spontano ispuštanje urina, a ekstremni strah može čak dovesti do šoka za bubrege i mokraćni mjehur.
Kada je u pitanju šok, radi se emociji šoka i panike koja nastaje nakon što se dogodi nešto neočekivano i naglo. Kratkoročno utiče na srce, a ako traje duže šteti bubrezima.
(Tanjug/MONDO)