Povećanjem dužine spavanja za jedan sat tokom dijete možete izgubiti 0,7kg masnih naslaga, kaže dr Žan Filipe Čaput.
Dijeta uz umjerenu redukciju kalorijskog unosa od 600 do 700 kilokalorija na dan, ima pozitivne uticaje na gubljenje kilograma, ali taj gubitak može biti bolji ako osoba više spava.
U časopisu "Farmamedika" dr Tatjana Mraović, specijalista higijene i dijetolog, piše da dobar san znači odmor od 7do 8 sati spavanja, a nedovoljnim snom se smatra san koji je kraći od 6 sati dnevno.
Šestogodišnje istraživanje je pokazalo da osobe koje su kratko spavale (manje od 6 sati dnevno), a koje su uspjele da sprovedu zdrave navike spavanja tokom šestogodišnjeg praćenja (san od 7 do 8 sati dnevno), nisu imale porast indeksa tjelesne mase (BMI) ili porast masnog tkiva, identično grupi ispitanika koji spavaju u svom zdravom rasponu sna cijelog života.
Međutim, u grupi koja je zadržala naviku kratkog spavanja zapažen je porast BMI i masnog tkiva.
"Kratkotrajno spavanje moglo bi da poveća glad i pojača rad hormona koji aktiviraju osjećaj gladi što je 'napad' na samo sprovodenje uspješne restrikcije", smatra dr Čaput. On dodaje da bi manje sati sna značilo više vremena i više mogućnosti da se posegne za jelom.
Umor i neispavanost su, takođe, razlozi za manju fizičku aktivnost i samim tim i potrošnju energije, odnosno kalorija.
Interesantno je i to da je obim struka kod žena koje spavaju pet sati u odnosu na one koje spavaju osam sati veći za šest santimetara. Naime, žene koje manje spavaju značajnije se goje u predijelu struka a, pored ostalih razloga, na to utiče nespavanje zbog kojeg se povećava kortizol i hormon rasta, hormoni koji stvaraju masne naslage kao zlatnu rezervu u borbi protiv stresa.
Nauka zaključuje da je promjenom loših navika kratkotrajnog spavanja u redovan i dobar osmočasovni odmor, moguće ograničiti porast težine, taloženje sala, pa ako je osoba na dijeti neizostavno slijedi i preporuka da je obavezan miran osmočasovni san.
Istraživači su ukazali da su loše prospavane noći pokazale 20 odsto niže sagorijevanje kalorija poslije doručka, povećan apetit, a u krvi viši nivo hormona grelina odgovornog za stimulciju apetita.
(Tanjug)