Ljekari, građevinci i pronalazači uveliko koriste prednosti "pametnih" legura. Radi se o metalnim spojevima koji imaju "pamćenje" i mijenjaju formu.
Svetlana fon Gratovski rado znatiželjnima pokazuje svoj omiljeni trik. Na prvi pogled običnu metalnu oprugu, razvuče u metalnu šipku. Ona ostaje u toj formi sve dok je ta fizičarka sa Univerziteta u Dortmundu ne uzme u ruku i ugrije dlanom. Šipka se tada, kao magijom, ponovno pretvara u oprugu.
Ali "magija" djeluje samo zato što je opruga/šipka načinjena od specijalne legure nikla i titana koja može da se "sjeti" svoje prvobitne forme. Do sada je ta legura svoju primjenu našla u mnogim područjima. Bjern Zenf sa Instituta Fraunhofer u Drezdenu radi na razvoju inteligentnih legura za medicinu.
"Implantati, recimo, mogu bolje da se pričvrste u kost ako koristite legure koje se 'sjećaju' svog prvobitnog oblika", kaže Zenf.
To funkcioniše poput tipla samo što u ovom slučaju nije šraf taj koji ga širi, kako bi se učvrstio u zid, već pacijent svojom tjelesnom toplinom utiče na širenje implantata i njegovo učvršćenje u vilicu. Pomoću legura "sa pamćenjem" moguće je formirati i implantate u obliku zubnog korijena koji je bolji od klasičnog implantata jer je elastičniji i bolje reaguje na pritisak prilikom žvakanja. Osim u dentalnoj medicini, "pametni metali" svoju primjenu su našli i u izradi ortopedskih pomagala, ali i u kardiovaskularnoj medicini.
Tako su naučnici sa Rurskog univerziteta u Bohumu razvili stent u koji su ugrađene žice od pametnog metala. Prednost takvog stenta jeste da vrlo precizno reaguje na promjene temperature u tijelu i na taj način se, po potrebi, prilagođava, piše DW.
Da bi se postigla takva "inteligencija" metala, potrebna je krajnja preciznost pri proizvodnji. Pritom je presudan odnos raznih metala u leguri. Kada bi došlo do minimalnih promena u međusobnom odnosu između pojedinih metala, gubi se željeni učinak, tj. menjanje oblika u odnosu na temperaturu. Ali kada je odnos metala u leguri odgovarajući, onda se ti materijali pretvaraju u prava čuda mehanike.
Njih je moguće mijenjati i propuštanjem struje, čime se postiže tačna temperatura. Takve kombinacije posebno su korisne na mjestima gde bi se, zbog visoke pouzdanosti, mogli da budu zamenjeni elektromagneti koji su skloni kvarenju.
Tako "pametni metali", uz pomoć električne energije mogu da otvaraju i zatvarati važne ventile, npr. u slučaju ispadanja maski za kiseonik u avionima. Stručnjaci sa Instituta Fraunhofer već rade na prototipu koji bi uskoro mogao da pronađe primjenu i u praksi.
Prednost upotrebe "pametnih metala" u vazduhoplovstvu je višestruka: uređaj je jednostavniji, pa prema tome i manje podložan kvarenju, lakši je i manji od sadašnjeg rješenja, a potreban mu je i slabiji napon, što smanjuje opasnost od paljenja kablova.
Na listi primjena za "metale budućnosti" nalazi se i jedan robot. Pritom legura nikla i titana djeluje poput mišića na ljudskoj ruci koji se stežu i opuštaju u zavisnosti od temperature.
Naučnici sa Univerziteta u Dortmundu ušli su i u mikro sfere primjene "pametnih legura". Oni su razvili klješta koja su toliko mala da su u stanju da precizno iščupaju mikroskopski sitnu dlačicu na tijelu kućne muve. Primjena je, naravno, moguća i u medicini.
(MONDO)