Najviše tetoviramo imena voljenih

Od tetovaže kralja Aleksandra I Karađorđevića, koji je na grudima imao orla, preko tetovaža JNA ili srca sa probodenom strijelom do pravih umjetničkih djela na koži - tako je tekao "razvojni" put ove umjetnosti.

Tatu majstor i akademski slikar Snežana Dubajić, koja se bavi tetoviranjem od 1988. godine, ističe da se dosta stvari promijenilo od tada.

"Ljudi su edukovaniji, što uz pomoć nas koji držimo do kvaliteta, toliko i uz pomoć javnih ličnosti i medija. Zahtjevniji su, što je nama koji smo u ovoj profesiji mnogo ljepše i inspirativnije", rekla je Dubajićeva.

Ona je dodala da što se zdravstvenog aspekta tiče takođe se sve izmijenilo, sada je sva oprema za jednokratnu upotrebu, veoma se vodi računa o zdravstvenom faktoru.

Prema njenim riječima, 1988. godine tetovirali su se uglavnom muškarci, koji su na filmovima viđali da to rade "loši momci".

"Onda su počele i da se tetoviraju i poznate ličnosti poput Anđeline Džoli i Rijane, kod nas većina estradnih zvijezda ima tetovaže i to je prosto donijelo neki uobičajeni trend, a svako je mogao da se identifikuje sa kim je želio", rekla je Dubajić, ocijenivši da su mediji ti koji komanduju u svemu pa i u tetoviranju i da ljudi jesu žrtve marketinga.

Nekada, prema njenim riječima, uglavnom su se radile prepravke loših radova ili neke "šture teme" tipa delfini, lavovi, tigrovi, tribali, poneka ruža, a sada je to veoma raznovrsno tako da je to sada izazovan posao.

Dubajić kaže da je sama prvu tetovažu uradila jako rano, jer je voljela tetovaže, a da se kasnije u njoj pojavila potreba da prepravlja veoma loše urađene tetovaže koje je vidjela.
Ona je istakla da su još uvijek slova djece, muževa, roditelja ono što mušterije najviše traže.

Njen mlađi kolega, Damir Stančić poznatiji kao Damir Tattoo, koji se ovom profesijiom bavi oko 13 godina, takođe se slaže da su poznate ličnosti donijele trend tetoviranja.

"Tetovaže su postale trend baš iz razloga što se mnoge poznate i javne ličnosti tetoviraju. Ne može jedna fudbalska utakmica da se odgleda a da pola igrača koji su idoli mladima nisu istetovirani", ocijenio je Damir, dodajući da se može reći da su tetoviranje kao trend pokrenuli Anđelina Džoli, Dejvid Bekam.

Tetoviranje je, kaže Damir, u proteklih 10 godina doživjelo revoluciju kada su se pojavile dobre boje i da je to postala jedna ozbiljna industrija.

"Kvalitet tetovaže se dosta razlikuje od onih koje su ljudima ostale u sjećanju od prije nekoliko decenija, došlo je do nekog pomaka, sve ono što može da se uradi na papiru može da se uradi i na koži. Onda je to pokrenulo stavku da umjetnici sa platna i ostalih medija prelaze na kožu zato što je to sada najisplativiji vid umjetnosti. Kada se sve sklopi sve to je postala jedna velika industrija", rekao je ovaj tatu umjetnik o kome se povodom 10 godina njegovog rada snima dokumentarac i koji hoće da otkupe tri nacionalne televizije.

Damir je istakao da ne želi da tetovira sve što mu se traži, već da radi ono što on misli da treba, jer želi da svemu da svoj neki umjetnički pečat.

"Ja volim da radim realizam, volim da radim japanski stil koji je veoma poštovan u svijetu tetoviranja, a ne volim da radim male flekice, slova, te trendove što nemaju neku umjetničku vrijednost", objasnio je, dodajući da je njegov cilj da bude umjetnik u svijetu tetoviranja.

Prema njegovom mišljenu i žene i muškarci se podjednako "šaraju" i kroz smijeh kaže da su na tetoviranje dolazili i stariji ljudi od 65 ili 70 godina koji su željeli da istetoviraju inicijale svojih partnera.

Na pitanje da li je neko odustao od tetoviranja zbog bola, Damir ističe da to nije stvar zbog koje ljudi odustaju.

"Ljudi odustaju zbog drugih faktora, ako to nije prihvaćeno u njegovoj okolini može da se zaustavi na pola i neće da nastavlja dalje da radi. Nije bol u pitanju, već da li neko može ili ne može da to iznese ili da li mu stoji ili ne stoji, prija ili ne prija."

Tatu majstor Slobodan Milinković, poznatiji u svijetu tetoviranja kao Sloba, koji se bavi ovim poslom od 1991. godine kaže da je od početka znao ili bar želio, da mu tetoviranje bude profesija, tako da je cijeloj stvari pristupio ozbiljno, a da je za to vrijeme imao priliku da bude svjedok pa i učesnik transformacije tetoviranja iz ne "tako poželjne stvari u jednu ozbiljnu umjetnost i djelatnost".

On se kao i Damir slaže da se dosta odnos društva promijenio prema tetoviranju kao i da je sada oprema kao i tehnika mnogo bolja, a i da je medijsko eksponiranje u vidu serija L.A. ink, Miami ink doprinijelo "bumu" tetoviranja.

"Slobodno mogu da kažem da je prva osoba koja je još početkom 1990-tih doprinijela popularizaciji tetoviranja bio košarkaš Denis Rodman, koji je možda bio prvi mega popularni sportista i koji je bio redovna mušterija tatu studija, ocijenio je Sloba, dodajući da je možda još veći doprinos dao film "Od sumraka do svitanja" gdje je lik koga glumi Džordž Kluni imao istetoviran 'rukav' koji se završavao na vratu.

"Takođe nemam pojma koliko puta sam čuo 'uh što bih volio da se istetoviram kao Kluni', a fama je dotle išla da su me mnogi ubijeđivali da se on za film stvarno istetovirao", rekao je Sloba, zaključivši da koliko god da je dobro da što su mediji doprinijeli na popularnosti tetoviranja toliko je i loše, jer "tetoviranje nikako ne bi smjelo da bude stvar mode i trenda".

Ovaj poznati tatu majstor je trenutno u Roterdamu kao "gostujući umjetnik" i po treći put je gost poznatih tatu studija "Blue Hawaii" i "Queen of rings".

(Tanjug)