Visoke doze nekih uobičajeno korišćenih lijekova protiv bola, kao što je "ibuprofen" mogu da povećaju rizik od srčanog udara, šloga.
Ovi lijekovi, poznati kao nesteroidni antiinflamatorni medikamenti (NSAID) imaju široku primjenu u borbi protiv kako akutnih, tako i hroničnih bolova izazvanih zapaljenskim poremećajima.
Stalna upotreba ovih lijekova tokom više od nedjelju ili deset dana, se prepisuje za bolove u leđima, koljenu, kuku ili vratu, ili kod hroničnih glavobolja.
Neka ranija istraživanja su ove lijekove dovela u vezu sa rizikom od ozbiljnih gastrointestinalnih problema, što je dovelo do stvaranja nove generacije NSAID-a, pod zajedničkim nazivom "koksibi", koji smanjuju stomačne probleme, ali izgleda povećavaju rizik od kardiovaskularnih, kao uostalom i NSAID-i stare generacije, kao što su "ibuprofen" (advil), ili "diklofen" (voltaren), utvrdio je tim Medicinskog centra, pri Univerzitetu Vanderbilt, u Nešvilu, kojim je rukovodila Meri Grifit.
Na svakih 1.000 osoba, koji su pod umjerenim rizikom od srčane bolesti, jednogodišnji tretman visokim dozama "diklofena" ili "ibuprofena", će otprilike kod trojice izazvati srčani udar, koji je mogao da bude izbjegnut. Jedan od tih udara će imati fatalan ishod, utvrdio je tim iz Nešvila.
Osim toga, svi NSAID lijekovi udvostrujuću rizik od slabosti srca i dva do četiri puta povećavaju rizik od ozbiljnih komplikacija gornjeg gastrointestinalnog trakta, kao što je krvarenje čira.
Pod visokom dozom se podrazumijeva 150 mg "diklofena" ili oko 2.400 mg "ibuprofena" dnevno.
Razlog zašto dotični lijekovi povećavaju rizik od srčanog udara bi mogao biti u tome što pogoduju stvaranju krvnog ugruška i što povišavaju krvni pritisak, zbog čega ih u nekim zemljama i nema u prodaji.
Među alternativnim lijekovima su oni iz grupe acetaminofena (kao "tilenol") i iz grupe opioida.
(Tanjug)