Razlika između klimatizovane i spoljne temperature ne bi trebalo da prelazi pet stepeni Celzijusovih.
Za vrijeme ljetnjih vrućina naša termoregulacija je poremećena, a obilno znojenje i subjektivni osjećaj toplote otežavaju svakodnevno funkcionisanje. Rashlađivanje svim sredstvima može da donese više štete nego koristi, upozoravaju ljekari, a to se naročoto odnosi na neadekvatno korišćenje klima-uređaja.
"Naše stanovništvo je sklono želji da se naglo rashladi, i umjesto da koristi u umjerenim uslovima sopstvene mehanizme termoregulacije, uključuje klima uređaje u okolnostima kada to možda i nije neophodno", rekla je za "Večernje novosti"specijalista higijene sa medicinskom ekologijom iz Gradskog zavoda za javno zdravlje, dr Snežana Matić Besarabić.
"Poremećena termoregulacija i povećano odavanje toplote u većem obimu od stvaranja, može da dovede do nazeba, najčešće su to ljetnja virusna oboljenja praćena visokom temperaturom sa malo objektivnih simptoma. Naglo rashlađivanje nikako ne pogoduje organizmu, pa se u pojedinim organima javljaju reakcije na naglu promjenu temperature, prije svega u respiratornom traktu i perifernim krvnim sudovima".
"Osim toga, dokazano je da kod velikih centralizovanih rashladnih sistema može da dođe do rasijavanja mikrobioloških agenasa u vazduh prostorije. Zato je redovno čišćenje tih sistema, kao i kućnih klima-uređaja, veoma važno i mora se raditi redovno", napominje dr Matić - Besarabić.
Povišene dnevne temeprature duže od dva dana najteže podnose starije osobe, oni koji boluju od kardiovaskularnih i respiratornih bolesti i oni treba da što više smanje dnevne aktivnosti, izbjegavaju fizičke aktivnosti na otvorenom, najtoplije periode dana.
Djeca predškolskog uzrasta osjetljiva su na preterano sunčevo zračenje i na nagle temperaturne razlike. Ako se tokom vožnje koristi klima-uređaj, obavezno se isključi prije završetka vožnje, da bi se spoljna i temperatura u autu približile. Roditeljima uvijek treba napomenuti da u vrijeme talasa vrućina nikako ne ostavljaju djecu samu u kolima ni nakratko, jer temperature u autu dostižu i više od 50 stepeni Celzijusovih.
Da bi sačuvali zdravlje, temperatura u prostoriji treba da bude optimalna za naš organizam. Za osobe koje miruju optimalna temperatura je 26,5 stepeni Celzijusovih dok se za umjerno aktivne prporučuje kretanje temperature od 24 do 24,5 Celzijusa. Veoma je važno da varijacije budu svedene na što manju mjeru.
"Do termičkog poremećaja može da dođe i kada je razlika između spoljne i temperature prostorija veća od 10 stepeni Celzijusovih, što je preporučljivi maksimum i to samo za zdrave osobe", upozorila je dr Matić - Besarabić.
Dok boravimo u klimatizovanoj prostoriji treba voditi računa da hladni talas vazduha nije usmjeren direktno na tijelo, već indirektno postavljen. Na ove temperaturne uticaje, kao i na rasijavanje eventualnih respiratornih virusa iz uređaja burnije reaguju osjetljive grupe stanovništva - stari, bolesni sa kardiovaskularnim, repsiratornim bolestima, djeca predškolskog uzrasta, trudnice.
Hronični bolesnici sa dijagnozom kardiovaskularnih oboljenja, stare osobe takođe ne treba da budu direktno izloženi rashlađivanju već da to bude indirektno i kod ovih osoba ne bi trebalo da razlika u temperaturi pređe razliku veću od 5 stepeni.
Štetnost klima-uređaja
Aerosoli, čestice u vazduhu koje klima uređaji raspršuju, mogu da sadrže mikroorganizme koji su “krivci” za izazivanje oboljenja poput miokarditisa (zapaljenje srčanog mišića usljed koksaki virusa), alergijske tegobe, rinitis, konjuktivitis, upalu pluća i uha, respiratorni nazeb.
(MONDO)