Često se postavlja pitanje da li je strah od klima uređaja opravdan, a najčešći odgovor je da nije, ako poštujemo pravila za njihovo korišćenje.
Ventilacione sisteme i klima uređaje treba najmanje jedanput godišnje kontrolisati i čistiti, jer u njima mogu da se razviju veoma opasni virusi - koksaki, legionarske bolesti ili bakterije koje izazivaju razne vrste upale pluća, upozorava epidemiolog dr Božidar Ljubić.
On kaže da je veoma važno prilkom postavljanja klime da ona ne duva pravo u onoga ko sjedi u sobi, jer može da izazove facijalnu paralizu, a sa vazduhom izlazi i sva prašina koja je usput pokupljena ili podignuta sa poda.
Prelaz iz tople u hladnu sredinu i obrnuto ne treba činiti naglo i temperaturna razlika ne treba da bude velika. Takođe, nikada ne treba izlaziti ili ulaziti oznojan iz spoljne sredine u klimatizovanu prostoriju, jer to može izazvati temperaturni kolaps.
Razlika između spoljašnje i unutrašnje temperature vazduha ne bude veća od sedam do deset stepeni.
Zna se da dugotrajno izlaganje hladnoći utiče na metabolizam - smanjenje prometa materija u mišićima, jer je cirkulacija usporenija pa se i sve druge aktivnosti u mišiću, krvnim sudovima i nervima odvijaju sporije.
Međutim, mnogo je važniji aspekt kratkotrajnog naglog prelaza iz tople u hladnu sredinu i obrnuto, jer je mnogo onih koji zloupotrebljavaju primjenu klima uredaja i zaboravljaju osnovno pravilo da velika razlika u temperaturi unutrašnjeg i spoljašnjeg vazduha šteti zdravlju.
Zbog toga su u ljetnjim mjesecima česte prehlade, kijavice, akutno zapaljenja grla i bronhija, što je razumljivo, jer ako se sa tridesetak stepeni spoljašnje temperature uđe u prostoriju u kojoj je jedva dvadesetak, prehlada je skoro neizbježna jer organizam ne može u kratkom vremenu da se adaptira na naglu promjenu temperature i dolazi do jedne vrste šoka koji negativno utiče na zdravlje.
Zato lejkari savjetuju da razlika između spoljašnje i unutrašnje temperature vazduha ne bude veća od sedam do deset stepeni i da se prilikom izlaska iz rashlađene prostorije kraće vrijeme provede u prostoriji koja se ne rashlađuje da bi se organizam bar malo adaptirao na nagli skok temperature.
Bol u vratu liječe vitamini
Ukoliko dođe do blokade u predijelu vrata ili leđa, treba popiti magnezijum i vitamine B grupe koji pozitivno djeluju na rad nerava i mišića.
Ako klima uređaje ne koristimo kako treba, klimatizacija prostorija u kojima boravimo može da pogoršava efekte artritisa i neuritisa, a nepovoljno utiču na osobe koje već imaju probleme sa sinusima.
Kod djece hladnoća u stanu može da dovede do upale uha, a poslije izlaganja klima uređaju nisu rijetki ukočenost i bolovi u vratu.
Neurolog Klinike za rehabilitaciju u Sokobanjskoj dr Biljana Stojanović apeluje na pravilno korišćenje klima uređaja kada se radi o pacijentima sa neurološkim problemima, posebno onim koji su doživjeli šlog.
Njima se savjetuje da ne budu direktno izloženi radu klima uređaja, već da borave u drugoj prostoriji dok se temperatura u cijelom stanu ne ujednači da ne bi došlo do negativnog uticaja na krvne sudove.
Zbog nepravilnog korišćenja klima uređaja može doći do ukočenosti mišića lica, ukočenosti i bolova u vratu koji nastaju zbog blokade mišića poslije izlaganja hladnoći. Za funkcionisanje, mišićima je potreba toplota, a ako ona nedostaje mišići smanjuju svoje funkcionisanje da bi sačuvali toplotu.
Ukoliko dođe do ovakve blokade, ljekari kažu da treba popiti magnezijum i vitamine Be grupe koji pozitivno djeluju na rad nerava i mišića.
Ventilatori takođe mogu da olakšaju podnošenje visokih temperatura, ali ako spoljna temperatura poraste iznad 30 stepeni, ventilator će biti manje efikasan od klima uređaja ili tuširanja hladnom vodom.
(MONDO)