Tri gena imaju važnu ulogu u određivanju zašto pojedine osobe postaju nasilne i bave se kriminalnim radnja, a drugima se to ne dešava.
Gen, nazvan MAOA, koji ima posebno važnu ulogu, opisan je i u drugim studijama i utiče na antisocijalno ponašanje, pronađen je iznenađujuće često, opisao je istraživački tim Univerziteta Severne Karoline.
"Ljudi s djelimičnim varijacijama MAOA gena, nazvanim 2R, vrlo su skloni kriminalu i delikventnom ponašanju", rekao je profesor sociologije i vođa studije Guang Guo, dodajući da ne želi da kaže da je to gen kriminala, ali jedan odsto ljudi ga ima i ocijenjeni su visoko u nasilju i delikvenciji.
Njegov tim je proučavao samo dječake i koristio se podacima iz reprezentativnog uzorka od oko 20.000 adolescenata od 7. do 12. razreda. Mladići u toj studiji bili su ponovo intervjuisani i dali su uzorke krvi, a Guov tim je utvrdio skalu delikvencije zasnovanu na nekim pitanjima na koja su mladići odgovorili.
Nenasilna delikvencija uključuje krađu, manju ili veću, provale, preprodaju droge, opisano je u časopisu "American Sociological Review". Uključuje takođe i ozbiljne fizičke obračune koji rezultiraju ozljedama koji se zbrinjavaju u medicinskim ustanovama, upotrebu oružja za iznudu, uključenost u grupne fizičke obračune, pucnjave, ranjavanje nožem, namjerno oštećenje imovine i posezanje za pištoljem ili nožem na nekoga.
Stručnjaci su pronašli specifične varijacije u tri gena - gen za monoamin oksidazu A (MAOA), gen za dopaminski prenosnik 1 (DAT1) i gen za dopaminski receptor 2 (DRD2), koji su bili povezani s lošim vladanjem, ali samo ako su dječaci pretrpjeli neki stres, kao što su problemi u porodici, niska popularnost ili padovi u školi.
MAOA reguliše više hemijskih stvari koje prenose poruke (neurotransmiteri) koji su važni u agresivnosti, emocijama i učenju kao što su serotonin, dopamin i norepinefrin, čije su veze vrlo specifične.
Naučnici su, takođe, pronašli da je efekat ponavljanja razreda zavisio od toga da li dječak ima određenu mutaciju u MAOA zvanu 2R. I određena mutacija u DRD2 djelovala je kao "okidač" kod mladića koji nisu imali redovne obroke s porodicom.
"Ako bi neko s istim genom imao roditelje s kojima je redovno objedovao, rizik nestaje", objašnjava Guo i dodaje da to upućuje da je roditeljstvo vrlo važno.
Prema riječima Guoa, "osetljiva" deca bi mogla da imaju dobrobiti od surogat roditelja, ako njihovi nisu dostupni.
(Tanjug, Foto: Guliver/Getty/Thinkstock)