Kako se tokom trudnoće mijenjaju grudi

Na samom početku trudnoće, povećana je količina masnog tkiva u dojkama, a pojačan je i protok krvi kroz njih, kako bi se potpomogao rast mliječnih žlijezda i kanalića. Grudi postaju veće i teže, nerijetko i otiču, a javlja se i problem preosjetljivosti. Srećom, on nestaje poslije trećeg, četvrtog mjeseca.

Povišen nivo estrogena i progesterona u trudnoći dovodi do rasta mliječnih žlijezda i kanala, odnosno mliječnih ćelija i prsnih režnjeva. Njihov nivo jako opada poslije porođaja, čime nastupa početak laktacije (lučenje mlijeka).

Visok je i nivo laktogena, hormona kojeg otpušta placenta (posteljica), što se dešava početkom drugog mjeseca. Njegovo izlučivanje je važno za rast dojki i bradavica, kao i povećanje i potamnjenje areola. Takođe se povećava i nivo prolaktina, koji je zajedno sa drugim hormonima zaslužan za ubrzan rast mliječnih ćelija. Njegova glavna uloga je stimulacija mliječnih žlijezda u periodu dojenja, odnosno regulacija lučenja mlijeka. Naziva se i "materinski" hormon, jer u kombinaciji sa hormonom oksitocinom izaziva snažna osjećanja kod majke da odgovori na bebine potrebe (budi se materinski instinkt). U prvih 48 sati nakon porođaja, nivo prolaktina raste izuzetno brzo, pripremajući grudi za dojenje.

Rezultat povišenog nivoa hormona u tijelu može da bude velika promjena u veličini grudnjaka. Rast grudi se obično usporava ili zaustavlja na kraju prvog tromjesečja. Ali, može i da se nastavi, i to do kraja trudnoće, možda čak i za nekoliko brojeva! Ukoliko vam to baš i ne odgovara, vodite računa da ne dobijete previše na težini. Tako možete bar djelimično da utičete na veličinu grudi, ali ne možete ništa da učinite u vezi hormona.

Zbog progesterona koji opušta krvne sudove, kroz njih teče mnogo veća količina krvi. Pojačan protok, to jest povećana prokrvljenost je neophodna kako bi grudi bile spremne za dojenje. Ali, to čini vene izraženijim, što je posebno vidljivo kod žena sa svjetlijim tenom (vidi se splet vena na koži). Poslije porođaja, odnosno prestanka dojenja, sve se vraća u normalu, piše Yumama.

Bradavice ubrzo nakon začeća postaju veoma osjetljive, pa i bolne, ranjive, čak mogu i da krvare. Pošto su bogate nervnim završecima, posebno su osjetljive na dodirne nadražaje. Do drugog tromjesečja, osjetljivost bi trebalo da prođe. Preporučuje se njega specijalnim kremama sa lanolinom, koji djeluje umirujuće.

Grudi obično nakon izostanka menstruacije nabubre, dok se bradavice povećaju, postaju izraženije (štrče). U drugom trimestru, bradavice i areole (kružni predio oko bradavica) ponekad udvostruče veličinu, a takve mogu da ostanu i nakon porođaja: areola je, inače, prečnika oko dva centimetra, a dva mjeseca poslije začeća - tri do šest centimetara.

Do 12. nedjelje trudnoće, koža bradavica i areola počinje da tamni, jer hormoni utiču na pigmentaciju (stimulišu ćelije koje proizvode pigmente). Promjene boje su vrlo individualne za svaku trudnicu, a izraženije su kod žena sa tamnijom kosom i tenom. U drugom trimestru može da se nastavi proces tamnjenja, i to do kraja trudnoće - zbog povećane cirkulacije krvi. Nekoliko mjeseci nakon porođaja, kod većine žena bradavice povrate pređašnji izgled. Tokom laktacije, areola je tamno smeđa (kasnije može da posvijetli, ali više ne bude ružičasta).

Na početku trudnoće su izražene male žlijezde na površini areola - Montgomerijeve kvržice, zadužene za lučenje zaštitne masnoće. Pripremajući bradavice za dojenje, postaju još ispupčenije u trećem trimestru, kada luče masnu supstancu koja održava kožu bradavica i areola mekom i elastičnom, a štite je i od isušivanja i infekcije. Kasnije se smanjuju.

Oko 16. nedjelje trudnoće, mada je moguće i ranije (oko 12. do 14. nedjelje), a nekad i kasnije (početkom trećeg tromjesečja) - grudi počinju da proizvode kolostrum, bebino prvo mlijeko. Ta žućkasta tečnost, bogata hranljivim materijama (proteinima, masnoćama, gvožđem i drugim mineralima), naziva se i "prva vakcina" - Sebum (loj) iz Montgomerijevih žlijezda može da ima specifičan miris, ponekad čak i malo neugodan. Međutim, taj miris je jedinstven - vaša beba će ga prepoznati odmah nakon rođenja! Zbog antitijela koja štite bebu od bolesti i infekcija. U početku je masnija i gušća, a kako se bliži termin porođaja - postaje sve rjeđa i blijeda, gotovo bezbojna. Kolostrum obezbjeđuje bebi prvi obrok, za zdrav početak života, prije nego što mlijeko nadođe.

Ponekad se iz bradavica pojavljuje iscjedak ili dolazi do spontanog curenja kolostruma, naročito tokom masaže ili seksualne stimulacije grudi. Obično se radi o nekoliko mililitara (sitne žućkaste kapljice), ali se vama može učiniti da ga ima više. Nemojte da brinete ako iscjetka ima mnogo, ili ga uopšte nema. To što ga ne vidite do prvog podoja, ne znači da nije prisutan.

Vidljivi tragovi kolostruma mogu da se spriječe upotrebom gaze ili uložaka, odnosno specijalnih tupfera (upijajućih jastučića). Njihovim stavljanjem u grudnjak ćete riješiti estetski problem, a bradavice će vam ostati suve. Mogu da se nabave u bolje opremljenim apotekama i prodavnicama za bebe.

U principu, ne može mnogo da se učini kada je riječ o spriječavanju opuštanja grudi, jer to najviše određuju genetski faktori. Pomaže ako održavate težinu stabilnom i nosite grudnjak koji obezbjeđuje dobru podršku vašim grudima. Za kreme, losione i tonike koji obećavaju podizanje poprsja, ljekari kažu da djeluju kratkotrajno: može da se osjeti efekat zatezanja, što obično potiče od sastojaka kao što su alge, ali učinak prolazi u roku od nekoliko minuta ili sati.

Strije - crvenkaste ili ljubičaste linije se javljaju kada se kolagen i elastin u koži rastežu do tačke pucanja. Mogu li da se izbjegnu? Dermatolozi kažu da je i to prije svega stvar genetike. Postoje brojni preprati za spriječavanje strija, a najbolji su oni koji sadrže prirodnu podlogu, etarska ulja i biljne ekstrakte. Odlično su se pokazali neven, kamilica, bademovo ulje, aloja, maslina, avokado, prirodni voskovi, ši i kakao buter i pčelinji vosak. Ipak, od njih ne može da se očekuje čudo. Kakav će im biti efekat, to je individualno. Prema istraživanjima, koža trudnice može da se zaštiti odgovarajućom njegom najviše do 40 odsto. Ostalo zavisi od genetskog nasljeđa, prirodne elastičnosti, načina ishrane i dobijenih kilograma. Nekoliko mjeseci nakon što se beba rodi, strije blijede, postaju srebrnasto-sivkaste.

Tokom trudnoće, rastući nivo prolaktina inicira proizvodnju mlijeka, ali grudi ne stvaraju pravo mlijeko - jer estrogen i progesteron blokiraju receptore prolaktina. Nakon porođaja, nivo tih hormona naglo pada, a čim se rodi posteljica, tijelo počinje da oslobađa prolaktin i oksitocin, odnosno sugeriše dojkama da je vrijeme za proizvodnju mleka. Dojke se dalje stimulišu bebinim sisanjem (djeluje na nerve koji šalju signal mozgu da oslobodi prolaktin i oksitocin). Obično je potrebno dva-tri dana dok ne krene majčino mlijeko, pa će beba najprije da dobije kolostrum. Nakon što mlijeko poteče, grudi mogu znatno da „nabubre" i djeluju „grudvasto", uz prisutan osjećaj težine i bola.

(MONDO)