Lijekovi su najčešći uzrok krvarenja iz digestivnog trakta. U Srbiji oko 750 ljudi godišnje umre zbog krvarenja uzrokovanih lijekovima.
Nekontrolisana primjena acetilsalicilne kiseline (ASA) - aspirin, andol, kardiopirin, pogotovo ako se uz ove preparate istovremeno koriste nesteroidni antiupalni lijekovi (NSAIL) - diklofen, brufen, ketonal, najčešći su uzroci krvarenja iz digestivnog trakta. Mnogi ne znaju da većina standardnih, nespecifičnih NSAIL povećavaju rizik od krvarenja iz digestivnog trakta za dva do četiri puta u odnosu na rizik koji imaju osobe koje ne uzimaju ove lijekove.
Stručnjaci upozoravaju da su posljednje tri decenije lijekovi postali najčešći uzroci krvarenja iz gornjeg dijela digestivnog trakta, i odgovorni su za više od 65 odsto svih krvarenja. Među njima, acetilsalicilna kiselina u maloj dozi od 75 do 100 mg je vodeći faktor koji uzrokuje oko 30 odsto krvarenja.
Klasični NSAIL su na drugom mjestu i uzrokuju 18 odsto, a slijede oralni antikoagulansi, oralni glikokortikoidi i inhibitori preuzimanja serotonina (SSRI) - i svi su odgovorni za oko pet odsto krvarenja. Istovremeno, davanje više potencijalno ulcerogenih lijekova, nažalost, povećava mogućnost krvarenja, a to su i najčešće kombinacije zbog kojih se pacijenati javljaju ljekaru sa simptomima krvarenja iz digestivnog trakta.
"Na 100.000 stanovnika gastrointestinalna krvarenja se otkriju kod 100 novih pacijenata godišnje, što je izuzetno veliki broj", kaže za "Novosti" profesor dr Dino Tarabar, gastroenterolog-onkolog Vojnomedicinske akademije.
"Učestalost krvarenja zavisi i od starosne dobi. Kod starijih od 80 godina je 10 puta veća nego kod osoba starosti od 40 do 60 godina. Smrtnost u prvih 30 dana nakon digestivnih krvarenja varira od 4,6 do 15 odsto. Važno je istaći da najveći broj pacijenata ne umire od iskrvarenja, već od kardiorespiratornih, cerebrovaskularnih i bubrežnih komplikacija, ili zbog pogoršanja postojeće osnovne bolesti."
Iako nema tačnih podataka koliko je ovaj problem zastupljen u Srbiji, procjenjuje se da godišnje gastrointestinalno krvarenje ima oko 8.000 ljudi. Ako su lijekovi odgovorni za 65 odsto krvarenja, a mortalitet u 30 dana nakon krvarenja je od 10 do 14 odsto, proističe da oko 750 ljudi godišnje umre zbog krvarenja uzrokovanih lijekovima!
"ASA i NSAIL, kao i druge grupe potencijalno ulcerogenih lijekova su svakako neophodni i njihova primjena se ne može i ne smije izbjeći. S druge strane, posljednjih decenija su razvijene brojne strategije zaštite sluznica digestivnog trakta koje su dramatično smanjile rizik od krvarenja, ali ga nisu eleminisale potpuno. Najveća do sada objavljena studija koja je analizirala više od 600.000 pacijenata ukazala je da preventivna zaštita sluznica gornjeg dijela digestivnog trakta umanjuje rizik za krvarenje gotovo dvostruko. Ali gastroprotekcija mora da se primjenjuje onoliko dugo koliko se uzima ulcerogeni lijek, jer prestanak uzimanja lijekova koji štite sluznicu povećava rizik za krvarenje za 45 odsto", objašnjava dr Tarabar.
Podaci pokazuju da svega 22 odsto starijih od 65 godina koristi neku zaštitu sluznica želuca i dvanaestopalačnog crijeva, iako je starost najvažniji faktor rizika za krvarenje. Mali procenat pacijenata na hroničnoj ASA terapiji sa multiplim faktorima rizika uzima gastroprotekciju, čak iako su prethodno krvarili.
"Za zaštitu digestivnog trakta treba koristiti inhibitore protonske pumpe (PPI) kao omeprazol, pantoprazol, lansoprazol, esomeprazol i rabeprazol. Oni se daju u jutarnjoj dozi pola sata prije doručka (20mg omeprazola, pantoprazola i esomeprazola, odnosno 15mg lansoprazola). U ovoj indikaciji nema mjesta za H2 blokatore (ranitidin, famotidin), jer su daleko manje efikasni u primarnoj i sekundarnoj prevenciji krvarenja kod pacijenata na terapiji sa ASA", napominje dr Tarabar.
Terapiju treba sprovoditi bar onoliko dugo koliko se uzimaju potencijalno agresivni lijekovi. Takođe, ASA i NSAIL nikako ne treba uzimati istovremeno, a kod primjene nekog od navedenih lijekova obavezno treba uzimati lijekove koji štite sluznicu digestivnog trakta (PPI). U slučaju novonastalih bolova, prehlade i povišene temperature trebalo bi se posavjetovati sa ljekarom kada i koje lijekove uzimati ili izbjegavati.
(MONDO, Foto: Guliver/Getty/Thinkstock)