Glavobolja, vrtoglavica i iznenadna slabost tokom vrelih dana mogu da ukažu na dehidrataciju, gubitak elektrolita i pad krvnog pritiska.
Visoke temperature mnogima donose više od obične nelagodnosti. Poslije boravka na suncu mogu da se pojave glavobolja, malaksalost, mučnina, vrtoglavica i osjećaj da ćete se onesvijestiti. Iako se takve tegobe često pripisuju "teškom vremenu", one mogu da budu znak da je organizam izgubio previše vode i elektrolita.
Svetska zdravstvena organizacija navodi da se tokom velikih vrućina znojenjem gube voda i minerali poput natrijuma i kalijuma. Njihov nedostatak može da izazove umor, glavobolju, mučninu, grčeve, manjak energije i promjene krvnog pritiska.
Zašto pritisak može da padne na vrućini?
Organizam se na visoku temperaturu prilagođava tako što širi krvne sudove kako bi lakše oslobodio višak toplote. Istovremeno, pojačano znojenje dovodi do gubitka tečnosti. Kada se količina tečnosti u krvotoku smanji, krvni pritisak može da padne, posebno prilikom naglog ustajanja.
Vrućina obara pritisak, a glavobolja je prvi alarm: Šta treba odmah da popijete i pojedete
Klinika Klivlend navodi da dehidratacija kod odraslih može da izazove:
- glavobolju,
- umor,
- vrtoglavicu,
- slabost,
- suva usta,
- ubrzan rad srca i
- nizak krvni pritisak.
Jedan od jednostavnih pokazatelja može da bude i tamnija mokraća, dok bi kod dobro hidrirane osobe trebalo da bude svijetložute boje.
Ipak, glavobolja ne znači automatski da vam je pritisak nizak. Može da se javi i zbog dehidratacije, pregrijavanja, preskočenog obroka, migrene ili nekog drugog zdravstvenog problema. Zato je, ukoliko imate aparat, najbolje da izmjerite pritisak, a ne da se oslanjate samo na simptome.
Šta treba odmah da popijete?
Ako vam se na vrućini zavrti u glavi, osjetite slabost ili dobijete glavobolju, prije svega se sklonite sa sunca, sjedite ili lezite u rashlađenoj prostoriji. Odjeću treba olabaviti, a kožu rashladiti hladnom vodom, vlažnim peškirom ili oblogama.
Prvi izbor za piće je voda, koju treba uzimati postepeno, u manjim gutljajima. Kod obilnog znojenja može da pomogne i oralni rehidratacioni rastvor ili izotonični napitak, jer osim vode nadoknađuje i dio izgubljenih soli.
Ne treba odjednom da popijete ogromnu količinu vode. Pretjerivanje sa običnom vodom, naročito poslije dugotrajnog i obilnog znojenja, može dodatno da poremeti ravnotežu natrijuma u organizmu. Tečnost treba da unosite redovno i da vodite računa o žeđi i boji mokraće.
Šta treba da pojedete?
Ukoliko ste se mnogo znojili i nemate zabranu unosa soli, može da pomogne lagan obrok koji sadrži i tečnost i određenu količinu natrijuma. To mogu da budu:
- bistra supa ili čorba,
- jogurt ili kefir,
- komad sira uz hljeb ili krekere,
- masline,
- voće bogato vodom, poput lubenice, dinje ili pomorandže,
- banana, koja sadrži kalijum,
- manji, lako svarljiv obrok umjesto obilne i masne hrane.
Klinika Klivlend među izvorima elektrolita navodi voće, povrće, mliječne proizvode, mahunarke, orašaste plodove, sjemenke, masline i supe.
Da li kafa podiže nizak pritisak?
Kofein kod nekih ljudi može kratkotrajno da povisi krvni pritisak, zbog čega mnogi prvo posegnu za kafom. Ipak, tokom velikih vrućina ona ne bi trebalo da bude zamjena za vodu.
Ako je osoba dehidrirana, prioritet su voda i, po potrebi, napitak sa elektrolitima. Veće količine kafe, energetskih pića i alkohola nisu dobro rješenje, jer mogu da pogoršaju lupanje srca, mučninu ili gubitak tečnosti. Klivlend klinika savjetuje hidrataciju prije izlaska na vrućinu i izbjegavanje alkohola i prekomjernog kofeina.
Nemojte naglo da ustajete
Kada pritisak padne, naglo ustajanje može dodatno da pojača vrtoglavicu i izazove nesvjesticu. Najbolje je sjesti ili leći, podići noge, a zatim ustajati postepeno.
Ortostatska hipotenzija, odnosno pad pritiska pri ustajanju, može da izazove:
- vrtoglavicu,
- zamagljen vid,
- slabost,
- glavobolju,
- mučninu i
- nesvjesticu.
Tegobe se obično smanjuju kada osoba ponovo sjedne ili legne.
Kada glavobolja nije samo posljedica niskog pritiska?
Glavobolja, obilno znojenje, vrtoglavica, mučnina, ubrzan puls i izrazita slabost mogu da budu znaci toplotne iscrpljenosti. Klivlend klinika upozorava da ona, ako se ne prepozna i ne liječi, može da napreduje u toplotni udar, stanje opasno po život.
Hitnu medicinsku pomoć treba da potražite ako se pojave:
- konfuzija ili neobično ponašanje,
- gubitak svijesti,
- otežan ili nerazumljiv govor,
- veoma visoka tjelesna temperatura,
- napad ili grčevi cijelog tijela,
- otežano disanje ili bol u grudima,
- iznenadna, veoma jaka glavobolja,
- slabost ili utrnulost jedne strane tijela,
- nemogućnost uzimanja tečnosti ili uporno povraćanje.
Zbunjenost, nesvjestica, poremećaj govora i veoma visoka tjelesna temperatura mogu da ukažu na toplotni udar i zahtijevaju hitno liječenje.
Ukoliko se simptomi ne smanjuju nakon odlaska u hlad, rashlađivanja i postepenog unosa tečnosti, ne pripisujte ih samo vremenu. Posebno oprezni treba da budu stariji, trudnice, djeca, osobe sa srčanim ili bubrežnim bolestima i ljudi koji uzimaju lijekove za pritisak ili izbacivanje tečnosti.
(MONDO)