“Porođaj nije samo sposobnost da se donese na svijet beba, nego i mogućnost da se 'rodi' slobodna, snažna i zrela žena”.
Osoba koja pomaže ženi tokom trudnoće, tokom porođaja i prvih mjeseci nakon njega, a nije babica – zove se dula. Banjalučanka Brankica Štula uskoro će postati jedna od njih, a za MONDO otkriva više o ovom neobičnom pozivu.
Iako nam je pojam relativno nepoznat, sigurni smo da ste bar čuli za osobe koje su posvećene pomaganju budućim majkama. Naša sagovornica kaže da za ovaj “posao” najbolja “škola” sopstveno majčinsko iskustvo, ali od velike pomoći su i edukacije na kojima možete da steknete zvanični sertifikat. Dula je drugarica, savjetnica, oslonac i velika pomoć budućim roditeljima.
“Dula je osoba koja je obučena da bude podrška i pratnja ženi prije, tokom i nakon porođaja. Ona pruža stalnu fizičku i emocionalnu podršku ženi koja rađa, njenom partneru i timu koji prisustvuje porođaju. Dula poznaje i koristi tehnike za opuštanje i ublažavanje porođajnih bolova", rekla nam je Brankica koja još uvijek uči za zvanje sertifikovane dule.
“Ne radi se o ulozi koji je nastala skoro. Veoma je duga i duboka tradicija u kojoj su žene koje rađaju bile okružene majkama, sestrama, prijateljicama ili jednostavno, onim ženama koje su mogle da budu oslonac i podrška. Iskusna ili obučena babica morala je da poznaje porođaj, a „žena koja služi“ (što je prevod grčke riječi ’doula’) da bude u stanju da saosjeća iskustvo rađanja, da osjeti emotivnu povezanost sa ženom koja treba da donese novi život, da olakša bolove i, jednostavno, bude prisutna. Danas, dula je poziv koji pokušava da pronađe svoje mjesto unutar (ali i van) dominantnog tehnološko-medicinskog pristupa porođaju”, kaže Brankica i dodaje da dula na rađanje gleda kao na ključno iskustvo koje će majka pamtiti cijelog svog života.
A šta dula konkretno radi?
“Zajedno sa budućom majkom dula planira proces porođaja. Tokom samog čina donošenja djeteta na svijet ona majci pruža emocionalnu podršku, daje objektivno viđenje stvari, predlaže udobnije položaje, pomaže da porodilja dobije informacije koje su joj potrebne kako bi donijela odgovarajuće odluke. Dula takođe olakšava komunikaciju između žene koja rađa, njenog partnera i medicinskog osoblja”.
Uloga dule nije rezervisana samo za žene, iako ih je više među “nježnijim polom”, a da bi postali sertifikovana dula, potrebno je da prođete nekoliko kurseva koje organizuju međunarodne organizacije ovlaštene za ovu vrstu obuke.
“Nakon edukacije, svaki učesnik dobija literaturu koju je potrebno proučiti i savladati kako bi se položili testovi znanja. Tokom naredne četiri godine treba da budete prisutni na tri porođaja, kako bolnička tako i kućna. Mnogo toga treba da se nauči, ali najvažnije je da buduća dula voli i želi to da radi - da bude pomoć i podrška budućoj majci”, rekla je Brankica za MONDO.
O tome kako je ona odlučila da postane dula, Brankica kaže da je Mirjana Gnjatić, instruktorka joge i dula iz Beograda inspirisala na ovaj korak.
Naša sagovornica još uvijek nije prisustvovala porođaju, ali se uveliko sprema za to.
“Za sada uglavnom razgovaram sa budućim majkama koje mi se obrate, a koje žele da njihov porođaj bude prirodno i potpuno iskustvo”.
Važno je napomenuti da dula nije medicinski radnik niti mijenja babicu ili akušera. Ona je samo dodatna pomoć i podrška.
“Babica je medicinski radnik i raspolaže znanjem i vještinama potrebnim da porođaj prođe bezbjedno za majku i bebu. Danas tu ulogu dijeli sa ljekarom. Iako veoma dobro poznaje fiziologiju porođaja, dula nije medicinski radnik; ne obavlja vaginalne preglede, ne prati rad bebinog srca, niti daje dijagnoze i medicinske savjete. Ona može biti podrška i pomoć samoj babici, ali nikada zamjena za nju. Tokom porođaja, dula se fokusira najprije na iskustvo porođaja. Ne radi se samo o iskustvu kao takvom, jer doživljaj porođaja, osim što provodi majku kroz svojevrsnu transformaciju, utiče i na fiziologiju rađanja i, time, konačno, na prvo iskustvo samog novorođenčeta”, kaže Brankica.
Rijetke su žene koje na porođaj dolaze u pratnji partnera, a još rjeđa porodilišta koja im uopšte dozvoljavaju ulazak. Najčešći izgovor za takvu praksu bolnice nalaze u činjenici da porođajni boksovi nisu odvojeni u posebne prostorije, pa nema neophodne privatnosti.
“Lijepa riječ i gvozdena vrata otvara, pa tako vjerujem da dula koja je vješta u komunikaciji sa budućom majkom može ući čak i u naše porodilište. Bilo bi jako korisno da se našim zdravstvenim radnicima približi uloga dule na porođaju. Mislim da je važno da buduće majke znaju da mogu da traže i biraju kako žele da se porode, jer to je njihovo osnovno pravo”, kaže Brankica.
Prema njenim riječima, jako je važno i da buduće majke upoznaju ulogu dule, ali i duhovnu stranu porođaja.
“Porođaj nije samo sposobnost da se donese na svijet beba, nego i mogućnost da se „rodi“ slobodna, snažna i zrela žena. U takvu sliku porođaja, dula će se lako uklopiti”, kaže ona.
Neka istraživanja su pokazala da prisustvo dule skraćuje vrijeme porođaja, carski rez je mnogo rjeđe potreban, a dojenje uspješnije. Nažalost, u BiH još uvijek ne postoji udruženje dula, ali ukoliko želite da saznate više posjetite portal sertifikovanih dula iz Srbije.