Bridž, kartaška igra, koju prema procjenama u svijetu igra oko 200 miliona ljudi, osim što je disciplina na Olimpijadama misaonih igara sve češće je i dio obrazovnog sistema.
Za razliku od drugih igara sa kartama u bridžu sreća nema nikakve veze sa pobjedom, nego isljučivo logičko razmišljanje. U Banjaluci ovu igru aktivno igra oko 40 igrača u Bridž klubu Banjaluka koji organizuje i školu bridža.
Predrag Milosavić, direktor škole bridža na jednom od "časova" objasnio je da je obuku do sada prošlo oko 300 ljudi, među kojima i veliki broj studenata iz drugih gradova, zbog čega razmišljaju da osnuju klubove i u drugim gradovima.
"Bridž je u početku bio društvena igra kao što nam je poznato iz filmova, iz 'Gospođe ministarke", a onda prije oko 100 godina osmišljen je tako da je postao u stvari sport", kazao je Milisavić.
Prema njegovim riječima prije Drugog svjetskog rata održano je svjetsko prvenstvo u bridžu na kojem su takmičari iz Kraljevine Jugoslavije je ostvarili odličan rezultat.
Navodeći da bridž na ovim prostorima ima dugu tradiciju i da se igra prilično kvalitetno rekao je i da je 2012. godine sa partnerom u ovoj igri Velimirom Zdjelarom učestvovao na Olimpijadi misaonih igara.
"U mnogim školama uveden je i u obrazovni sistem, Evropska unija uvela je bridž u obrazovni sistem uglavnom kao izborni predmet dok je u nekim školama i obavezan predmet", rekao je on i naveo primjer Fakulteta računarstva u Zagrebu, gdje je bridž izborni predmet u jednom od semestara.
Naglasio je da je bridž u svijetu mnogo popularniji i ljudi su sve više zainteresovani nego što je to slučaj kod nas. Tako se na prijemnom ispitu za čuveni West Pointu pojavlju logički zadaci iz bridža.
Bridž klub Banjaluka planira da u budućnosti održi prezentacije ove igre u školama, a pretpostavljaju da će prva škola u koju će "ući sa bridžom" biti banjalučka Gimnazija. U popularizaciji bridža, prema njegovim riječima Francuska je otišla najdalje jer je početkom osamdesetih godina prošlog vijeka tadašnji premijer ove zemlje bridž proglasio sportom od nacionalnog interesa.
"U svijetu postoji mnogo akademija bridža, a u Francuskoj čak univerzitet koji okuplja bridžiste gdje se razrađuju taktike i strategije", naveo je Milisavić.
Prema njegovom mišljenju sociološka dimenzija ovog sporta, izuzetno je značajna u današnjem vremenu virtuelnog svijeta.
"Bridž dobra priča koja omogućava da imate živi realni kontakt da razgovarate sa ljudima i da osjetitie kako ljudi funkcionišu. Naš klub je prije svega orijentisan u tom pravcu, ne u takmičarskom, iako kasnije kvanitet da kvalitet pa neko gore ispliva, ali prije svega ovdje govorimo o druženju. Tu se razvijaju i prijateljski i poslovni kontakti, čak i oni na emotivnom planu, imamo i takvu situaciju da se ljudi ovdje upoznali i na kraju to poznanstvo krunisali brakom. Mislim da je tu najveća snaga bridža", rekao je on.
Istakao je da ne treba mnogo da se nauči igrati bridž, a da u ovoj školi radeći po francuskom programu brzo i na lak način, omoguće ljudima da nauče igrati bridž i mogu da se uključe u neku socijalnu grupu i da igraju bez ikakvih problema.
"Međutim, ako igrate na višem nivou onda je potrebno mnogo rada i mora mnogo da se uči", rekao je on.
Objašnjavajući kako se igra Milisavić je naveo da često ljudi bridž mješaju sa drugom igrom koja se zove remi i koja se igra sa dva špila karata.
"Bridž se igra sa jednim klasičnim špilom karata, 52 karte i igra se na način da četiri igrača sjede za stolom i igraju u parovima, par protiv para, orijenisani su po stranam svijeta; north, west, east, south i igra je štihovska. Svi imaju po 13 karata osvajuju se određeni štihovi, kad se izigra, te karte se vrate u kutijice, jer karte dolaze već podijeljene i ta potpuno ista podjela ide za drugi i svaki sledeći sto, tako da u bridžu nema sreće, potpuno iste karte koje ste imali imaće i vaši protivnici za svim stolovima i onda se upoređuju ti rezultati. Praktično ne igrate protiv para koji je tu sa vama nego parova koji sjede za drugim stolovima na poziciji na kojoj vi sjedite", rekao je on.
Na pitanje koliko je važno dobro izabrati partnera za igru Milisavić je rekao da "kažu da je lakše nači bračnog partnera nego partnera u brudžu".
"Otprilike je to zaista tako. Partner u bridžu on vam je najbolji i prijatelj i sve kad, dobro ide, a kad ne ide on vam je najveći neprijatelj. Partnerski odnos je vrlo bitan i to je isto jedna dimenzija u bridžu učite se timskom funkcionisanju jer timski meč se igra sa dva para, znači četiri čovjeka sva četiri moraju odlično da se poznaju. Potrebna je dobra logika, dobra koncentracija, strategija svakako, memorija i to je to", kazao je Milisavić.
Uglješa Knežević iz Banjaluke jedan od polaznika škole bridža sa osnovama igre upoznao se prije nego što je krenuo na obuku
"Generalno volim kartaške igre, naročito adutske, ramišljanje, logičke probleme, a kod bridža je posebno zanimljivo to što je faktor sreće, ne sveden na minimum, nego ga uopšte nema, dakle imaš logički problem koji možeš riješiti na najbolji mogući način ili ga ne riješiti. Svi koji igraju za svakim stolom imaju iste napakovane karte stvar je u tome ko će najbolje rješiti logički problem", rekao je Knežević.
Prema riječima Milisavića inače bridž igraju ljudi koji imaju sređen život i hoće da se relaksiraju, a jedan od najvećih promotera ovog sporta i zaista dobar igrač je Bill Gates, osnivač "Microsofta".
U bridžu su mnoge zemlje prepoznale potencijal za razvoj turizma, pa sada prednjače Austrija, Švicarska, Francuska, jer na velikim turinirima takmičari igraju četiri sata dnevno, a ostatak vremena su slobodni za uživanje u destinaciji u kojoj se turnir održava.
"U BiH osim Banjaluke registrovani su klubovi u Sarajevu i Posušju, što ne znači da se u nekim drugim sredinama ne igra bridž, ali to su klubovi koji prijavljuju takmičare za državna prvenstva, razne turnire na kojima se biraju selekcije", kaže Milisavić.