Poslije pojave superbakterije strah počeo da se širi u većem broju zemalja u svijetu. Neophodno je povesti računa o opravdanosti upotrebe antibiotika.
Superbakterija, otporna na skoro sve antibiotike, koja dva mjeseca trese planetu, nije, prema ocjeni naših stručnjaka, nešto od čega treba praviti paniku, pišu "Novosti".
Bakterija, koja je zvanično otkrivena u Indiji, sije strah jer je u Velikoj Britaniji umrlo na desetine pacijenata, a nekoliko smrtnih slučajeva zabilježeno je i u Rumuniji, SAD i Kanadi. Srpski ljekari upozoravaju da je krajnje vrijeme da se povede računa o opravdanosti upotrebe antibiotika kod pojedinih bolesti.
"Nije poenta baviti se vijestima iz svijeta, već je na nama da budemo oprezni i da ne dozvolimo zloupotrebu antibiotika", objašnjava za "Novosti" prof. dr Dragan Delić, infektolog iz Klinike za infektivne i tropske bolesti u Beogradu.
"To je jedini način da izbjegnemo pojavu rezistencije mikroorganizama na lijekove."
Pedijatar Dječije klinike u Tiršovoj prof. dr Branimir Nestorović kaže da je naročito opasno što se antibiotici suviše često prepisuju djeci, jer se kod velikog procenta najmlađih koji se jave toj klinici već stvorila otpornost na antibiotike. Djeci u Srbiji se čak pet puta češće prepisuje ova vrsta lijekova nego mališanima, recimo, u Danskoj.
Po njegovim riječima, budući da živimo na planeti mikroorganizama, ne treba poremetiti ravnotežu koja postoji i ne treba juriti za nečim što se ne vidi golim okom.
"Svako od nas u organizmu ima deset triliona čestica i 100 triliona bakterija, ali je tek mali procenat patogenih bakterija", kaže profesor Delić za "Novosti".
"Superbakterija, koju su inostrani stručnjaci prozvali 'superbag' sadrži enzim NDM-1, koji može postojati i u drugim bakterijama i tako ih može učiniti otpornijim na antibiotike."
Antibiotici su, objašnjava dr Delić, lekovi koji ubijaju mikroorganizme ili sprečavaju njihov rast i razmnožavanje. Kao tako moćni medikamenti treba da se koriste za tretiranje mnogih ozbiljnih i po život opasnih zaraznih bolesti, ali ako se uzimaju kada to nije potrebno, može doći do razvoja otpornosti na ovu grupu lijekova.
"Kada sve više i više bakterija postane otporno, posledice su teške", ukazuje on. "Bolest traje duže, a rizik od smrti je sve veći. Najgore je što većina ljudi, uključujući i neke u medicinskoj industriji, nisu u potpunosti svjesni problema. Pacijenti često misle da su antibiotici čudesni lijekovi koji mogu sve da izleče. Ali, oni imaju smisla samo u borbi protiv bakterija."
Antibiotici koji ubijaju mikroorganizme ili spriječavaju njihov rast i razmnožavanje nemaju nikakvog uticaja na virusne bolesti (prehladu, infekciju gornjih disajnih organa). Nekritičko uzimanje antibiotika može dovesti do još većih zdravstvenih problema, a zloupotreba antibiotika do nedostatka rješenja za sve bakterijske infekcije.
(MONDO)