Ljekari koji se interesuju za svakodnevni život pacijenata, a ne samo za njihove zdravstvene probleme, manje griješe u postavljanju dijagnoze.
U medicinskim školama, studenti uče kako da postave dijagnozu i rješavaju medicinske probleme. Ali nemedicinski aspekti kao što su pacijentovo emotivno stanje, odgovornost onih koji pružaju pomoć, poslovni status ili način zdravstvene njege, mogu da budu podjednako važni.
Nova studija ustanovila je da studenti medicine, koji su obučeni da postavljaju pitanja o stvarima koje utiču na život pacijenta, a ne samo o njihovim zdravstvenim problemima, imaju bolje izglede da pomognu svojim pacijentima, prenosi "Glas Amerike".
Studenti medicine često isprobavaju svoje sposobnosti pružanja pomoći na lutkama pacijentima u ljudskoj veličini prije nego što počnu da rade sa stvarnim pacijentima. Neke od tih lutaka mogu da "krvare" i imaju otkucaje srca. Neke čak i "dišu".
Medicinske škole takođe pomažu svojim studentima da nauče sposobnosti slušanja i komuniciranja. Studenti rade sa glumcima koji se žale na određene stvari kako bi naučili da postavljaju pitanja.
Ta obuka pomaže u smanjenju grešaka prilikom postavljanja dijagnoze. Najnovija studija bavila se pristupom koji je više ličan. Studentima medicine rečeno je da upitaju pacijenta o njegovim svakodnevnim aktivnostima i obavezama kako bi mogli da individualizuju tretman.
"Individualizacija nege znači uzimanje u obzir aspekata pacijentovog života. Mi to nazivamo njihovim sadržajem", objašnjava Alan Švarc.
Profesor Alan Švarc sa Univerziteta Ilinoisa u Čikagu podučavao je neke studente medicine u individualizaciji njege. Studenti su slušali i tragali za naznakama koji bi mogle da im pomognu u planiranju tretmana.
Profesor Švarc i drugi istraživači proučavali su više od 10.000 studenata medicine. Neki od njih prošli su obuku za individualizovanu njegu, dok drugi nisu.
"U grupi studenata medicine koja je prošla obuku, oko 25 odsto njih korektno se bavilo pacijentima koji su imali komplikovane individualne faktore. Kada su prošli obuku, dvije trećine njih bilo je sposobno da se bavi takvim pacijentima. Ova studija je važna, jer ako propustite da uračunate individualne potrebe, to može da dovede do medicinske greške koja je loša isto koliko i loše određena doza ili pogrešan lijek", objašnjava Švarc.
Studija je objavljena u časopisu Američkog medicinskog udruženja.
(MONDO)