Halal kozmetika - bez alkohola i sastojaka životinjskog porijekla, namijenjena prvenstveno muslimankama, na putu je da postane svjetski trend.
Riječ halal, koja prevedena s arapskog jezika znači dopušteno, najčešće se koristi da bi se opisalo klanje stoke i pripremanje mesa u skladu sa islamskim zakonom.
U svijetu, u kome živi oko 1.6 milijardi muslimana, rasprostranjena je halal hrana, halal finansije i halal kozmetika - preparati za uljepšavanje lica, kose i tijela prave se isključivo od biljaka i biljnih ekstrakata, bez alkohola i sastojaka životinjskog porijekla, naročito svinjetine koja je islamom zabranjena, a često se koristi u kozmetičkoj industriji.
Halal kozmetika podrazumijeva i da proizvodi nisu testirani na životinjama.
Glavni distributer kozmetičkih i spa centara u Dubaiju Šarlota Prudman, nada se da će svoju ponudu uspjeti da licencira kao halal kozmetiku.
"Vjerujem da halal kozmetika ima budućnost. Mislim da muslimani i muslimanke ne treba da prave kompromise sa svojim vjerskim ubjeđenjima po pitanju njege tijela i kose", kaže Prudmanova.
Halal kozmetika našla je brojnu klijentelu, kako na Bliskom istoku, tako i u evropskim zemljama u kojima živi veliki broj muslimana. Kozmetički preparati sa oznakom halal donose 500 miliona dolara od dva triliona dolara cjelokupnog halal tržišta.
"Amis grup" (Amys Group) iz Maroka pokrenula je proizvodnju halal kozmetike u planinama Atlas u blizini Marakeša, jer je uvidjela prednosti parfema i sredstava za uljepšavanje bez alkohola i životinjskih sastojaka. Njihovi egzotični sapuni od eukaliptusa i ulja slatkog badema već su osvojili srca žena na sjeverozapadu Afrike.
"Amis grup" planira da se u naredne tri godine probije na tržište u zemljama Persijskog zaliva (Ujedinjene Arapske Emirate, Oman, Kuvajt, Katar, Bahrein i Saudijsku Arabiju), Maleziju, Veliku Britaniju, SAD, Francusku i Japan.
Jedan od problema širenja halal kozmetike je što ne postoji jedinstveno svjetsko tijelo koje izdaje licencu, već od države do države postoje lokalne, regionalne i nacionalne agencije koje izdaju potvrde.
To ne sprječava neke proizvođače da sami "prikače" halal etiketu svom proizvodu bez zvaničnog odobrenja.
U svijetu postoji 138 različitih agencija za izdavanje sertifikata. "Veoma je teško uspostaviti jedinstvene, globalne standarde. Postoje različite interpretacije svjetog teksta i moderne tehnologije", ukazao je izvršni direktor Međunarodnog halal saveza u Maleziji Darhim Hašim.
Među svjetski priznatim firmama, koje su uvele halal pečate na svoje proizvode je i "Kolgejt-Palmoliv“ (Colgate-Palmolive), koja u svojoj ponudi ima halal paste za zube i tečnosti za ispiranje usta, kao i kompanija „Nestle“ kojoj oko 5.2 milijardi dolara, odnosno pet odsto godišnje prodaje, čine halal proizvodi (hrana i piće).
Po svemu sudeći budućnost halal kozmetike je zagarantovana.
(Tanjug/MONDO)