Promijenite navike, produžite život

Ove promjene uključuju kontrolu tjelesne težine i redovne fizičke aktivnosti, međutim, samo manji broj pacijenata to može i da uradi. Posljedica - završavaju u bolnici i rano umiru.

Istraživači u Kardiološkoj klinici Univerziteta "Raš" u Čikagu smatrali su da bolja informisanost pacijenata može da dovede do bolje medicinske njege. Međutim, po svemu sudeći, nisu bili u pravu.

U Sjedinjenim Državama srčana insuficijencija je uzrok sve većeg broja boravaka u bolnici. Mnogi ljudi u svijetu pate od iste bolesti. Podaci Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) pokazuju da u svijetu najmanje 17 miliona ljudi godišnje umre od srčanih oboljenja, uključujući i one koji imaju srčanu insuficijenciju.

Jednostavno rečeno, srčana insuficijencija znači da srce ne može da ispumpa dovoljno krvi koja je potrebna organizmu. Vremenom, srce slabi i konačno prestaje da radi.

Ljekari kažu da je podučavanje pacijenata koji imaju srčanu insuficijenciju da učestvuju u sopstvenoj nezi, ključno za uspješno tretiranje bolesti. Sopstvena njega obuhvata redovno uzimanje prepisanih lijekova, smanjenje soli u hrani, smanjenje ili eliminisanje alkoholnih napitaka, redovno vježbanje, kontrolisanje tjelesne težine i prekid pušenja.

Međutim, istraživači su ustanovili da 50 do 80 odsto pacijenata koji imaju srčanu insuficijenciju ne menja način života. Takođe, 30 do 60 odsto ne uzima redovno lijekove. Zdravstveni zvaničnici kažu da je razlog za tako visok negativan procenat to što su pacijenti preopterećeni brojem i težinom tih zahtjeva.

Doktor Džejms Kelvin i grupa istraživača, željeli su da vide da li mogu da pomognu tim pacijentima. "Oko 47 odsto pacijenata bile su žene a 40 odsto pripadnici manjina, tako da smo spojili populaciju pacijenata koja najbolje predstavlja pacijente sa srčanom insuficijencijom u SAD", objašnjava doktor Kelvin sa Univerziteta "Raš".

Tokom istraživanja, ljekari nisu uočili velike razlike između dvije grupe. U obje grupe, oko 40 odsto pacijenata je ili smješteno u bolnicu ili je umrlo. Iako su rezultati razočaravajući, istraživači su ustanovili da su neki pacijenti ipak imali koristi.

Profesorka Linda Pauel, jedna od istraživača, pohvalila je rad Odjeljenja za preventivnu medicinu na univerzitetu Raš. "Savjeti za sopstvenu njegu zapravo su bili djelotvorni i za pacijente sa niskim primanjima kao i za one sa visokim", ocjenila je u izjavi za "Glas Amerike".

Ona je dodala da je istraživanje pokazalo da obraćanje veće pažnje na specijalne potrebe različitih grupa pacijenata može imati uticaj. Istraživači sada žele da ispitaju uticaj tretmana specijalno pravljenih na osnovu prihoda pacijenata.

(Fonet)