Kupiti nešto što inače ne možemo sebi da priuštimo, a bez čega smo uvjereni da nam je život besmislen, iskušenje je koje je svima poznato.
Telefonska anketa 2.500 Amerikanaca pokazuje da kompulsivna kupovina može da bude i ozbiljan psihički poremećaj.
Za Amerikance sezona šopinga tek predstoji. Veći dio godišnje prodaje na malo od 4 triliona dolara dogodi se uoči i tokom božićnih raznika.
Jedna anketirana dama objašnjava zašto je to tako: "Ne radi se nužno o materijalnoj potrebi. Najčešće je riječ o zadovoljavanju neobjašnjive emotivne potrebe".
Ona je, inače, zapala u ogromne dugove pa je morala da proda stan i da potroši ušteđevinu za penziju da bi finansirale svoje nekontrolisane kupovine. "Sve svoje vrijeme i sav novac spiskala sam na nekontrolisane kupovine zbog čega se kajem."
Jedna studija Univerziteta Stenford ukazuje da pet odsto Amerikanaca pati od ovog poremećaja. Tipičan kompulsivni kupac prikazan u filmovima i na televiziji je najčešće žena.
Međutim i muškarci pate od ovog poremećaja. "Kada naiđem na dobru cijenu ne mogu da odolim". "Mogu da provedem sate u kupovini. Obično najveći dio vikenda provedem obilazeći tržne centre i butike."
Ove izjave muškaraca pokazuju da pripadnici oba pola neretko pate od kompulsivnog šopinga, ocjenjuju psihijatri sa Stenforda. Oni su utvrdili da od toga "boluje" šest odsto žena, ali i 5,5 odsto muškaraca, što je veoma iznenađujuće.
Ali, ima još nekih iznenađenja. Većina kupaca sa velikim dugovima su mlađe osobe sa nižim prihodima.
Istraživači kažu da anksioznost, depresija, dosada ili ljutnja često rezultiraju u kompulsivnom kupovanju. Ljudi obično plaćaju samo minimum duga sa svojih kreditnih kartica.
Ekonomisti tvrde da je potrošačka zaduženost u Americi dostigla rekordne razmjere. Procjenjuje se da su američke porodice prošle godine upotrebile kreditne i debitne kartice u ukupnom iznosu od 160 milijardi dolara.
U isto vrijeme, broj onih koji ne mogu da otplaćuju ni minimalne iznose svojih dugova sa kartica dostigao je rekord od pet odsto.
Zbog svega toga eksperti se slažu u jednom: dok potrošačka zaduženost raste, ne plaćaju samo kompulsivni kupci cijenu već i nacionalna ekonomija u cjelini.
Istraživači sa Univerziteta Stenford tvrde da obim zaduženosti i razlozi za zaduživanje zaslužuju da budu podrobnije istraženi.
(Fonet)