Naučnici kažu da dugo sjedenje mijenja hemijski sastav organizma i da može da utiče na to koliko dugo ćemo živjeti.
Nije važno samo gdje sjedimo - u kancelariji, školi, u kolima ili kod kuće, već je i koliko sati to traje.
Nekoliko studija pokazalo je da su oni koji dugo sjede skloni gojenju, srčanim bolestima i preranoj smrti.
Fiziolog Mark Hamilton ukazuje da pušenje i dugo sjedenje imaju iznenađujuće sličnosti, jer su obe globalne pojave koje su opasne.
Hamilton i njegove kolege u Biomedicinskom istraživačkom centru Penington u Luizijani, otkrili su da sjedenje deaktivira jednu važnu hemikaliju koja sagorijeva masti i da ljudi koji sjede duže od 6 sati dnevno češće umiru od dijabetesa.
Prema jednom istraživanju iz 2004. godine, Amerikanci više od pola života provedu sjedeći i to na poslu, u kolima i kod kuće.
(Tanjug)