Svaki drugi Nijemac doživi više od 80 godina, svaka druga Njemica 85. Na Institutu Maks Plank vjeruju da se starenje može još usporiti.
U laboratoriji Maks Plank instituta za biologiju starenja u Kelnu, u takozvanu mašinu za sortiranje naučnici stavljaju crve i na taj način indirektno izučavaju proces starenja kod ljudi.
Sve je počelo 80-tih godina kada su naučnici unošenjem genetskih promjena uspejli da život nekih crva toliko produže da su oni bili i po deset puta stariji od ostalih.
Ovi eksperimenti su pokazali da starenje ima genetsku komponentu i da se njom može manipulisati.
Istraživači u ovom institutu očekuju da će poslije eksperimenata sa crvima, mušicama i miševima raspolagati informacijama o procesu starenja kod ljudi.
U prirodi su rijetke životinje koje toliko ostare da su kod njih primetni simptomi starenja, ali je kod ljudi to drugačije.
"Zahvaljujući medicinskom napretku i sve boljoj higijeni, ljudski vek je sve duži", kaže naučni koordinator u institutu Ralf Petri.
"Ako pogledamo demografski razvoj vidjećemo da se u posljednjih 150 godina u svakoj dekadi prosječni ljudski vijek produžio za dvije i po godine,a čini se da se ovaj trend neće zaustaviti", kaže Petri.
S godinama raste i rizik od bolesti koje su tipične za stare ljude, kao što su na primjer Alchajmer i rak. Međutim, duboka starost stanovništva ima i druge posljedice, naročito u industrijskim zemljama, jer su upravo u njima vidljive temeljne demografske promene, jer je u ovim društvima sve manje novorođenih beba, a sve više starih osoba.
(Tanjug)