Crevne zarazne bolesti prenose se zagađenom hranom i vodom i prljavim rukama, a izazivači mogu biti različite vrste mikroorganizama.
Dijareja, povišena tjelesna temperatura - 38 do 39 stepeni, mučnina, povraćanje, bolovi i grčevi u stomaku, a ponekad i slabost i glavobolja, znak su da je organizam napala crijevna infekcija.
Ljekari upozoravaju da se crijevne zarazne bolesti prvenstveno prenose zagađenom hranom i vodom i prljavim rukama, a izazivači mogu biti različite vrste mikroorganizama. Među bakterijama najčešći uzročnici crijevnih infekcija su one iz roda salmonela, ešerihija koli i šigela, kao i kampilobakter, pišu "Novosti".
Epidemiolozi kažu da se kod ovih oboljenja uzročnik izoluje iz zaražene namirnice i iz stolice oboljelelih. Kada je u pitanju klasično trovanje hranom - bakterijska intoksikacija, do njega dovode bakterije koje izlučuju toksine u hrani u kojoj su prisutne. Uzročnici trovanja hranom su stafilokok, bacilus cereus i klostridijum botulinum.
"Hrana je pogodna sredina za rast i razvoj raznih mikroorganizama", kaže za "Novosti" epidemiolog dr Bojana Grgić, koordinator za zoonoze, crijevne i vektorske zarazne bolesti Odjeljenja za prevenciju i kontrolu zaraznih bolesti, iz Instituta za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut".
"Najopasnije" namirnice u tom smislu su - meso, jaja, voće, povrće i proizvodi u čijoj se izradi oni koriste. Važno je prilikom pripreme hrane obratiti pažnju na miris, boju i izgled i svaku od ovih karakteristika.
Hrana može da se zagadi naknadno ili zbog lošeg rukovanja i čuvanja, ili zbog loše lične higijene kod ljudi koji pripremaju i serviraju hranu. Simptomi obično nestaju nakon dva do pet dana bez posljedica.
"Kod djece uzrasta do tri godine treba obratiti posebnu pažnju, prvenstveno iz razloga što ona još nemaju razvijene i usvojene osnovne higijenske navike", kaže dr Grgić.
Sagovornica "Novosti" kaže da su moguće komplikacije sistemska infekcija i dehidracija. U slučaju da se proliv ponovo javi, da traje duže od nedelju dana ili da dođe do pojave krvi u stolici, neophodno je javiti se ordinirajućem ljekaru. Crijevne infekcije mogu da izazovu i paraziti.
Virusi uzrokuju 30 do 40 odsto slučajeva zaraznog proliva u razvijenom svijetu. Nakon infekcija gornjeg respiratornog trakta, virusni gastroenteritis je druga najčešća bolest. Mogu ga uzrokovati mnoge vrste virusa, među kojima rotavirus - vodeći uzročnik jakog proliva kod djece, može se javiti i kod odraslih koji su u bliskom kontaktu sa zaraženim djetetom. Uglavnom do treće godine života većina djece stekne antitijela na ovaj virus. Gastroenteritis najčešće pogađa odojčad i malu djecu, starije osobe i ljude s oslabljenim imunološkim sistemom.
"Ukoliko dođe do oboljenja sa simptomima crijevnog zaraznog oboljenja, prije svega je važno nadoknaditi tečnost i elektrolite, dijetalna ishrana i antipiretici", kaže dr Grgić.
Savjetuju se pooštrene mere higijene u domaćinstvu kako se infekcija ne bi prenijela na ostale članove porodice. Bebe i stariji od 65 godina, ili hronični bolesnici svakako se moraju javiti ljekaru. Nikako ne uzimati lijekove na svoju ruku, već samo po preporuci ljekara. Antiobiotska terapija se ne preporučuje, izuzev kod bolesnika sa poremećenim imunitetom, novorođenčadi, mlađe odojčadi, kod pojave baketrijemije - prelaska bakterija iz crijeva u krv i kod bolesnika sa hroničnim inflamatornim bolestima crijeva.
(MONDO)