Mislite da znate koliko je tijelu čega potrebno? Varate se!
Viša dijetetičarka i nutricionistkinja Jasna Vujičić otkriva da je pacijenti često pitaju kako da smanje unos hrane, a ne "ostanu" gladni, kao i kako da pojedu dobar obrok bez viška koji će dovesti do povećanja tjelesne težine.
"Odgovor je u suštini lak i jednostavan, prije svega, moramo shvatiti da zapremina i kalorijska vrijednost hrane nisu isti," rekla je ona.
"Kilogram kupusa i kilogram žu-žua nisu jednaki zapreminski, a još manje kalorijski. Ako vam je cilj da smršate, karikirano to znači da bi trebalo da umjesto žu-žua jedete istu količinu kupusa. Ali mnogo bitnija stvar jeste da se morate, narodski rečeno, uobročiti," rekla je ona.
"Sve dok se naizmjenično jednog dana prejedamo, a drugog gladujemo, priča o smanjivanju unosa hrane je 'mrtvo slovo na papiru'. Sigurno je da ne smijemo ni da pomišljamo na to da preskačemo obroke. Ako je tijelu potrebno iks kalorija dnevno, taj broj je potrebno podijeliti na taj način da nemate nagle fluktuacije šećera u krvi tokom čitavog dana. To se postiže uz tri glavna obroka i dvije užine, tada vaš organizam nema potrebu da pravi rezerve u slučaju nestašice, prejedanje prestaje ili se smanjuje na najmanju mjeru," rekla je ona.
"Ne morate imati kuhinjsku vagu da biste znali koliko hrane unosite. Pitanje količine je vezano za pitanje porcije, naš mozak konstantno stvara sliku o realnosti i često povezuje količinu hrane na jednom tanjiru sa količinom hrane koja nam je potrebna. Trebalo bi da ostavimo velike tanjire iz kojih često jedemo i da ubuduće serviramo hranu u malim, salatnim tanjirima," rekla je ona.
"Vizuelizaciju hrane možemo predstaviti i uz pomoć poređenja. Ako želite šniclu od 200 grama, to je kao da ste 'pojeli' špil karata. Ako vam je dosta 60-70 grama kuvanog pirinča, to je kao dvije kugle sladoleda," rekla je ona.
Trebalo bi da jedemo polako, trebalo bi da usporimo i svjesno razmišljamo o svakom zalogaju. Našem mozgu je potrebno dvadesetak minuta da registruje da je stomak pun, pa ako pretjeramo sa unosom hrane i brzinom, nećemo na vrijeme osjetiti da smo se prejeli.
"Ako vam je apetit jak, popijte čašu vode neposredno prije obroka, to će ga malo umiriti. Jedite dosta lisnatog povrća, bogatog vlaknima, ono će vam smanjiti apetit," rekla je Vujičić.
Nemojte, međutim, pretjerivati ni u drugom smijeru. Pravilno izbalansirani obrok trebalo bi da zadovolji dnevne potrebe za svim nutrijentima, dakle tu bi uz vitamine, mineralne i vlakna trebalo da se nalaze i ugljeni hidrati, masti i bjelančevine. Masti su važne za brojne biohemijske procese u organizmu, baš kao što ugljeni hidrati daju energiju, a proteini grade tkiva, mišiće i cijelo tijelo," rekla je ona.