Vlasti u holandskoj prestonici pokrenule su "Operaciju saksija" jer, kako kažu, njihovo prekomjerno postavljanje po gradu ugrožava dostupnost.
Planovi vlasti u Amsterdamu da se obračunaju sa neurednim saksijama za cvijeće izazvao je zbunjenost među mnogim građanima ove evropske prestonice. U pristupu koji su lokalni mediji nazvali "Operacija saksija", centralni okrug holandskog glavnog grada ograničava stanovnike na dvije saksije, dimenzija ne većih od 50cm sa 50cm, napravljene od "održivog" materijala i postavljene uz njihov prednji zid.
Prema ovom pravilu, nelegalne saksije na parking mjestima i ispod drveća biće oduzete.
Na sastanku vijeća, šefica centralnog dijela grada Ameli Strens izjavila je da zapuštene saksije izgledaju neprivlačno, loše utiču na biodiverzitet i otežavaju pristup osobama koje koriste pomagala za hodanje ili dječija kolica.
"Jedna osoba na stručnom usavršavanju provela je nekoliko dana obilazeći okrug i napravila popis od preko 900 saksija. Više ne izgledaju kao lijepe i privlačne saksije. Na njih će biti zaljepljeni stikeri s pitanjem: 'Pripadam li nekome? Usvoji me!' i QR kodom. Ako niko ne odgovori u roku od šest nedjelja, grad će ih ukloniti".
Dodala je da je prioritet rješavanje problema prekomjernog postavljanja saksija. "Neki stanovnici postavljaju veliki broj saksija ispred svojih vrata. Ovakvi slučajevi zaista ugrožavaju pristupačnost i izazivaju tenzije među komšijama".
Izvor: JOHN THYS / AFP / ProfimediaNeki stanovnici Amsterdama su zadovoljni što grad odgovara na zabrinutosti o pretrpanim trotoarima.
"Javni prostor je ranjiv – pripada svima nama, ali u isto vrijeme ne pripada nikome," rekao je Rogier Nojon, predsednik lokalne grupe Voordestad (za grad). "Teško je s zelenilom jer je dobilo neobičan status... pa stanovnici misle da je sve što ima veze s biljkama dobro. Ali prostor je važan za ljude s hendikepom, koji koriste hodalice, i za one s kolicima. Grad treba da pojasni da javni prostor pripada svima, ali to ne znači da treba da vlada zakon jačeg".
Stanovnici zbunjeni
S druge strane, neki kritikuju ovu inicijativu, ističući ogromne površine javnog prostora koje zauzimaju napušteni ili parkirani bicikli, licencirane bašte kafića, kao i otpad, te efekat koji na grad ima 22 miliona turista koji u njemu noće svake godine.
Rogier Havelar, odbornik Hrišćansko-demokratske alijanse, izjavio je na sednici gradskog veća da nijedan cent iz javnih sredstava za sprovođenje zakona ne bi trebalo trošiti na poboljšanje stanja kada je u pitanju ova tema.
"Ne mislim da bi veće trebalo da se time bavi. Ako je saksija na putu, samo je pomjerite u stranu. Ono što ne treba da radite je da pravite 31 pravilo za čitav okrug".
Na ulicama Amsterdama, stanovnici su sa zbunjenošću reagovali na ove planove.
(JA/EUpravo zato)