Na ostrvu Redonda, malenom i nenaseljenom stenovitom parčetu zemlje u Karipskom moru koje pripada državi Antigva i Barbuda, od nekadašnjeg bujnog zelenila ostalo je samo jedno jedino drvo.
Decenije uništavanja pretvorile su ovo mjesto, duže od kilometar i po, u sivu i ogoljenu stijenu koja se polako odbranjivala i rušila u more. Međutim, tamo se dogodilo jedno od najvećih ekoloških čuda modernog doba: priroda se u potpunosti obnovila, i to bez ijedne posađene biljke.
Ekolozi nisu reintrodukovali nijednu životinjsku vrstu niti su posadili ijedan novi izdanak. Njihov jedini zadatak bio je da uklone uzrok katastrofe — oko šezdeset podivljalih koza i blizu 6.000 crnih pacova. Efekat ove akcije bio je zapanjujući, piše CNN.
Od tada do danas, vegetacija na ostrvu skočila je za više od 2.000 odsto, na stijene se vratilo petnaest vrsta kopnenih ptica, dok je populacija rijetkog crnog guštera, koji ne živi nigdje drugde na planeti, porasla čak trinaest puta.
Ostrvo koje je uništilo "bijelo zlato"
Kristifor Kolumbo ugledao je Redondu još 1493. godine, ali na njene strme litice niko nije kročio narednih dvjesta godina. Ono što je konačno privuklo ljude u 19. vijeku bili su milioni morskih ptica, odnosno njihov izmet — gvano. Ovi prirodni slojevi, nazvani "bijelo zlato", masovno su se koristili kao vrhunsko đubrivo i ključni sastojak u proizvodnji baruta. Na vrhuncu eksploatacije, sa ostrva se godišnje izvlačilo i do 4.000 tona gvana.
Rudarska aktivnost potpuno je obustavljena izbijanjem Prvog svjetskog rata. Ljudi su napustili ostrvo, ali iza njih su ostale životinje koje su donijeli sa sobom. Koze su proždrljivo jele sve što bi izbilo iz zemlje, dok su crni pacovi nemilosrdno napadali ptičija jaja, mladunce i lokalne guštere.
Bez korijenja biljaka koje bi držalo zemlju, stijene i tlo počeli su da klize u Karipsko more, gušeći koralne grebene i morsko dno. Ptice su prestale da se gnijezde, a na kraju su i same koze počele da umiru od gladi, pa su njihovi kosturi prekrivali ogoljeni kamen.
Evakuacija koza iz vazduha i dva mjeseca u kampu sa pacovima
Svjesna da je ostrvo na ivici potpune propasti, vlada Antigve i Barbude je 2016. godine lansirala obiman projekat restauracije u saradnji sa lokalnom organizacijom "Environmental Awareness Group" i međunarodnim nevladinim organizacijama, među kojima je i "Fauna & Flora".
Prvi korak bio je izuzetno zahtjevan: ekolozi su morali ručno da hvataju koze na izuzetno strmim liticama, a potom su ih helikopterima prebacivali na bezbjedno, na susjednu Antigvu.
Nakon toga uslijedila je borba sa pacovima. Stručni tim je dva mjeseca neprekidno kampovao na pustim stijenama Redonde, postavljajući otrovne mamce u svaku pukotinu i pećinu. Tokom prvih noći, istraživači su slušali hiljade glodara kako trče oko njihovih šatora. Upornost se isplatila — 2018. godine Redonda je zvanično proglašena ostrvom bez pacova, i taj status je uspješno sačuvan do danas.
Danas je Redonda ponovo zeleni karipski raj. Slučaj ovog ostrva postao je globalni primjer kako priroda posjeduje nevjerovatnu moć samoisjeljenja, pod uslovom da joj ljudi pomognu tako što će ukloniti invazivne vrste koje su sami donijeli.