Politika je postala neizbježna u svim segmentima života, pa tako i u tetoviranju sopstvenog tijela.
Tattoo majstori iz jednog banjalučkog salona za tetoviranje izazavali su nevjerovatan medijski publicitet na Balkanu tetovažom premijera Republike Srpske Milorada Dodika na lijevom ramenu jednog mladića.
Prema saznanjima MONDA, to je prva tetovaža premijera RS, koju je na svom ramenu uradio jedan od njegovih sljedbenika. Ko još može da kaže da političari nisu džet set zvijezde?!
Do nedavno, ljudsko tijelo su uglavnom krasile tetovaže nadrealnih likova, svjetskih filmskih i muzičkih zvijezda i naravno kojekavi cvjetovi, tribali u raznim oblicima, životinje, od kojih su najzastupljenije zmije i tigrovi.
U bivšoj Jugoislaviji najpoluranija tetovaža je bila posvećena "JNA" sa datumom kada je mladić služio vojni rok, ili sidro za ponosne mornare oko kojeg je skoro uvijek bila uvijena neka opasna zmija, najčešće loše urađena pa je često ličila na sve drugo sem na "ljutu zvijer".
Bilo je i tenkova na rukama nekadašnjih vojnika.
Međutim, svjetski diktatori, slavne istorijske vojskovođe i aktuelni političari polako potiskuju bića iz prirode i nadrealne zmajeve.
Sasvim je normalno postalo da na nečijem ramenu, leđima ili grudima vidite tetovažu nekadašnjeg britanskog premijera Vinstona Čerčila, Aleksandra Makedonskog, a u SAD je apsolutni hit postala ona sa likom prvog crnog predsjednika Baraka Obame.
S druge strane, balkanski ljubitelji crtanja po tijelu su tokom devedesetih tetovirali najčešće religijske simbole, a nije rijetkost vidjeti ni čitave freske iscrtane na leđima ili grudima, dok su ramena krase veliki krstovi.
Vjerovali ili ne, njegovo tijelo je cijelo prekriveno tetovažama, pa čak i najosjetljiviji dijelovi - desni. On je Laki Dajmond Rič, rođen je u Novom Zelandu, a živi u Australiji. Proveo je više od 1.000 sati samo u tetoviranju.
Počeo je tako što je želio da uljepša tijelo jednom tetovažom - i više nije bilo zaustavljanja, Ubrzo je njegovo tijelo bilo svo prekriveno šarama raznih boja. Danas je cijeli prekriven crnom tintom, pa čak i trepavice, osjetljiva koža između nožnih prstiju, unutrašnjost ušiju i desni. S obzirom da mu je cijelo tijelo iscrtano, on ne prestaje i sada radi bijele "šare" preko one stare crne tinte.
KADA JE POČELO TETOVIRANJE
Prema istraživanjima tetovaže su danas popularne više nego ikad u istoriji čovječanstva. Na primjer, neke statistike pokazuju da jedna sedmina punoljetne populacije u Sjevernoj Americi ima bar jednu tetovažu, što je oko 5,5 miliona ljudi.
Tetoviranje se kroz ljudsku istoriju proteže 12000 godina unazad. Na to ukazuju razni arheološki nalazi i iskopine, kao što je istetovirani ratnik koga su našli u sibirskim prostranstvima. Tijelo ovog čovjeka, koje je do današnjih dana ostalo očuvano zahvaljujući veoma niskim temperaturama, prekriveno je tetovažama.
Grci su tetoviranje koristili kao način komunikacije između špijuna. Tetovaže su označavale špijune i pokazivale njihov hijerarhijski rang.
Rimljani su na ovaj način obilježavali kriminalce i robove, a ova prakse se zadržala u nekim krajevima svijeta do danas. Ainu narod (Sjeverozapadna Azija) koristio je tetovažu kao način da pokažu socijalni status. Upravo su oni unijeli tetovaže u Japan, gdje je tetoviranje preraslo u religijski i ceremonijalni ritual.
Postoje dokazi da su Inke i Maje koristili tetoviranje u ritualima. Čak su i izolovana plemena u Aljasci praktivala tetiviranje. Njihov stil upućuje na to da su imala kontakta sa Ainu narodom. Britanska plemena su koristila tetovažu u ceremonijama. Saksonska plemena su tetovirala porodični krst (tradicija koja se zadržala do danas).
Godine 787. poslije Hrista, papa Hadrijan je zabranio tetoviranje, ali je ono opstalo u Britaniji sve do normanske invazije 1066.godine.
U Japanu su prvo koristili tetovaže da obilježe kriminalce. Za prvi prestup stavljala se linija preko čela, za drugi - dodavala se strelica, a treći - obilježavao sa još jednom linijom. Zajedno ovi znaci su formirali japansko slovo koje znaci "pas". Japanci su počeli da prekrivaju cijela tijela tetovažom negdje oko l700. godine. To je bila reakcija na ukaz kojim su samo plemići iz visokog ranga mogli da nose šarena kimona. Kao rezultat ovome srednja klasa je prikrivala cijela tijela tetovažom. Osoba koja je imala mnogo tetovaža i ako je nosila običnu odjeću smatrala se lijepo odjevenom.
Međutim, napredak ove umjetnosti je usporavala spora i bolna procedura. Svaka tačkica na tetovaži radila se ručno, tako što se igla zabadala duboko pod kožu.
Samuel O Rejli patentirao je 1891. godine prvu električnu mašinicu za tetoviranje. Ova mašina je zasnovana na Edisonovoj električnoj olovci koja je probadala papir sa iglom. Osnova mašinice se zadržala do današnjih dana. Samuelova mašinica je doprinijela daljoj ekspanziji tetovaže.
(Dado Popović, MONDO, foto: bltattoo.com, tattoos.e-tattoo.com)