Više od milijardu ljudi širom svijeta sada pati od gojaznosti, a taj broj se od 1990. godine povećao više od četiri puta, prema studiji Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) koju je objavio medicinski časopis "Lanset".
Svjetska zdravstvena organizacija kaže da je broj gojaznih ljudi u Evropi dostigao "razmjere epidemije" pri čemu je skoro 60 odsto odraslih i trećina djece ili gojazno ili ima prekomjernu težinu.
Studija objavljena uoči Svjetskog dana gojaznosti - 4. marta, procjenjuje da je u svijetu 1990. godine bilo oko 226 miliona gojaznih odraslih, adolescenata i djece, a da je ta brojka porasla na 1,038 milijardi 2022.
"Epidemija" posebno pogađa siromašnije zemlje i stopa raste među djecom i adolescentima brže nego kod odraslih, pokazalo je istraživanje sprovedeno sa SZO.
Frančesko Branka, direktor odjeljenja za ishranu za zdravlje u SZO, rekao je da je porast od milijardu ljudi došao "mnogo ranije nego što smo očekivali".
List "Lanset" navodi da su istraživači analizirali težinu i visinu više od 220 miliona ljudi u više od 190 zemalja.
Procjene su da je 2022. godine 504 miliona odraslih žena i 374 miliona muškaraca bilo gojazno, dok studija kaže da se stopa gojaznosti skoro utrostručila za muškarce (14 odsto) od 1990. i više nego udvostručila za žene (18,5 procenata).
Prema studiji, oko 159 miliona djece i adolescenata živelo je sa gojaznošću 2022. godine, u odnosu na oko 31 milion 1990. godine.
Gojaznost je praćena većim rizikom od smrti od srčanih oboljenja, dijabetesa i određenih karcinoma.
Prekomjerna težina povećala je rizik od smrti tokom pandemije virusa korona.
Veoma su teško pogođene zemlje Polinezije i Mikronezije, Kariba, Bliskog istoka i sjeverne Afrike.
"Ove zemlje sada imaju veću stopu gojaznosti od mnogih industrijalizovanih zemalja sa visokim prihodima, posebno onih u Evropi. U prošlosti smo bili skloni da gojaznost smatramo problemom bogatih, a sada problemom cijelog svijeta", rekao je Branka, koji je kao razloge naveo brze promjene u načinu života u zemljama sa niskim i srednjim prihodima.
Glavni autor studije, Madžid Ezati sa Imperijal koledža u Londonu, rekao je da postoje znaci da se gojaznost izjednačava u nekim južnoevropskim zemljama kao što su Francuska i Španija - posebno za žene. On je dodao da glavni uzrok gojaznosti loša ishrana.
Irski endokrinolog doktor Frensis Finukejn, sa Univerzitetske bolnice Galvej, rekao je za mrežu RTE da je ono što je izazvalo krizu gojaznosti "nesumnjivo bila promjena u načinu na koji je ishrana evoluirala tokom vremena".
"Pretjerano proizvodimo i prekomjerno stavljamo na tržište veoma velike količine veoma nezdrave hrane. Tokom i poslije Drugog svjetskog rata vlade širom svijeta su davale prioritet bezbjednosti hrane i dostupnosti relativno jeftine hrane sa dugim rokom trajanja i koja je jaka energetski. Ostvarili smo taj cilj, a sigurnost hrane je znatno porasla – i to je plus. Ali smo prešli na drugu stranu što je dovelo do prekomjerne potrošnje ovih proizvoda", rekao je on.
SZO je podržala poreze na slatka pića, ograničavanje prodaje nezdrave hrane djeci i povećavanje subvencija za zdravu hranu.
Stručnjaci kažu da novi tretmani protiv dijabetesa takođe mogu pomoći u borbi protiv gojaznosti, napominje AFP.
(Srna/MONDO)