Istraživanja pokazuju da je gubitak zainteresovanosti za posao prilično čest, a naziva se "rust out", odnosno "rđanje".
O sagorijevanju na poslu mnogo se govori, ali postoji još jedna pojava koja može da utiče na to kako se osjećate na radnom mjestu. Naziva se "rust out" i opisuje gubitak zainteresovanosti i motivacije. Dok je sagorijevanje povezano s preopterećenošću, takozvano "rđanje" se javlja kada posao ne pruža dovoljno izazova.
Prema Galupovom istraživanju iz 2025. godine, samo 31 odsto zaposlenih u SAD bilo je aktivno angažovano na poslu. Kako da prepoznate ovu pojavu?
Šta je "rust out"?
Ne postoji klinička definicija. Stručnjaci ga opisuju kao pad zainteresovanosti i motivacije zaposlenih, kaže Aleksis Verbin, socijalna radnica iz centra Wellcore Healing. Obično se javlja kada osoba ima osjećaj da posao ne koristi dovoljno njene sposobnosti, da njen trud nije cijenjen ili da joj ono što radi ne donosi osjećaj ispunjenosti.
Dodaje da "rust out" može da se posmatra kao suprotnost sagorijevanju. Sagorijevanje je posljedica prekomjernog stresa, iscrpljenosti i opterećenja, bez dovoljno vremena ili mogućnosti za oporavak. Kod "rđanja" nedostaje ona vrsta izazova koja podstiče.
Kada vas posao ne podstiče da koristite svoje sposobnosti, vremenom možete da izgubite sigurnost u njih.
"To može da utiče na samopouzdanje i na doživljaj sebe kao sposobne osobe, jer znate šta umijete da uradite, ali vam posao ne daje priliku za to", objašnjava.
Šta dovodi do "rust out-a"?
Uzroci mogu da budu različiti. Među njima su obavljanje posla po automatizmu, jednolični zadaci i malo prostora za razvoj.
"Čak i kada sam posao nije neprijatan, ako godinama radite isto bez novih odgovornosti ili mogućnosti za napredovanje, možete da počnete da se osjećate sputano", kaže.
Istraživanja pokazuju da način na koji je posao organizovan značajno utiče na angažovanost zaposlenih. Samostalnost u radu, osjećaj da posao ima smisla i raznovrsni zadaci povezani su s većom motivacijom i boljim osjećajem na poslu.
Kako da prepoznate znake?
Znaci se razlikuju od osobe do osobe, ali Verbin navodi da se često javljaju:
- dosada i osjećaj da vas posao nedovoljno podstiče;
- rjeđe uključivanje u razgovor na sastancima;
- izbjegavanje novih prilika i projekata;
- odlaganje obaveza i kašnjenje s rokovima;
- nelagodnost pri pomisli na odlazak na posao;
- lakše gubljenje pažnje;
- osjećaj da vaše vještine i sposobnosti ostaju neiskorišćene;
- veća razdražljivost, pesimizam, potištenost ili ravnodušnost;
- umor izraženiji nego obično;
- gubitak vjere u sopstvene sposobnosti.
Šta možete da uradite?
Ako se prepoznajete u ovom opisu, nemojte odmah da krivite sebe, savjetuje Verbin.
"To nije isto što i ljenost, nezahvalnost ili nesposobnost. Posmatrajte ono što osjećate kao znak da vam nešto u poslu ne odgovara i da bi promjena mogla da pomogne".
Razmislite kako izgleda vaš radni dan i šta biste voljeli da promijenite. Zatim razgovarajte s nadređenim i iznesite konkretne prijedloge. Možda želite više samostalnosti na projektu, priliku da naučite novu vještinu, budete mentor nekome, preuzmete raznovrsnije zadatke, pređete u drugo odjeljenje ili konkurišete za višu poziciju. Ako do promjene dođe, povremeno procijenite šta vam prija, a šta i dalje ne funkcioniše.
Pokušajte da razmotrite i druge mogućnosti. Kurs može da vam pomogne da steknete vještine potrebne za drugi posao. Čo savjetuje da ne odbacujete ni prelazak na poziciju sličnog nivoa. Vještine koje već imate, možda ćete moći da primijenite na drugačiji način.
Ako na poslu trenutno ne možete ništa značajno da promijenite, Verbin predlaže da smisao i izazov potražite i van njega, na primjer kroz novi hobi. Izaberite aktivnost koja vam je važna, podstiče vas i kojoj ćete željeti da posvetite vrijeme.
(MONDO)