• Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Ukucajte svoje ime u Google pretraživač, obrišite sve što vam se ne sviđa i vodite računa o ovih 8 stvari!

Ko prati vaš digitalni otisak?

Google doktor (MobIT) Izvor: MONDO / Google, YouTube/ Printscreen/ Made In France ASMR

Umreženo društvo mijenja način na koji razumijemo i štitimo svoju privatnost.

Kupovina odjeće ujutru i isprobavanje iste uveče bez izlaska iz kuće, poboljšanje kondicije tokom treninga provjerom vitalnih znakova u realnom vremenu i obavljanje svih poslova na daljinu - ovo su samo neke od mogućnosti koje nudi umreženi svijet.

Mnogi korisnici interneta, takođe vole da koriste društvene mreže, IM aplikacije za dopisivanje i ostale platforme za razmjenu poruka na daljinu, bilo zbog posla ili iz zadovoljstva.

Ipak, neoprezno dijeljenje informacija na internetu može imati negativne posljedice: kad su komentari, fotografije ili drugi lični sadržaj vidljivi velikom broju ljudi, oni obično privlače pažnju - ali ne uvijek samo poželjnu. Uz to, informacije se izuzetno brzo šire internetom u poređenju sa fizičkim svijetom i nakon njihovog objavljivanja onlajn, gotovo je nemoguće ukloniti ih.

Stoga bi sastavni dio svakog onlajn prisustva trebalo da bude preduzimanje odgovarajućih mjera za zaštitu ličnih podataka.

Svijest o bezbjednosti često je prilikom korišćenja onlajn servisa i dalje na niskom nivou, kao što pokazuje istraživanje kompanije Kaspersky: Milenijalci u prosjeku provode više od sedam sati dnevno onlajn, dok je 36% njih svjesno da bi trebalo da unaprijede svoje bezbjednosne vještine.

Takođe, 37% smatra da su previše dosadni da bi postali žrtve sajber kriminala.

Može se ispostaviti da je to velika greška, uzimajući u obzir nisku cijenu po kojoj se osjetljivi podaci mogu kupiti na mračnom internetu, što naglašava rasprostranjenost sajber kriminala: na primjer, cijena medicinske dokumentacije kreće se od svega jednog do 30 dolara, a kopije pasoša, na primjer, koštaju od šest do 15 dolara.

Ipak, zloupotreba osjetljivih informacija samo je jedna od opasnosti, koja može prouzrokovati stvarne posljedice za korisnike interneta. Javno i namjerno skidanje anonimnosti osobe na internetu, poznata i kao doxing, takođe može imati strašne posljedice, kao što primjer pokazuje: nakon otkrivanja privatnih informacija, novinarka američkog muzičkog časopisa Pitchfork primila je brojne prijetnje na Twitter-u, uključujući prijetnje da "joj se spali kuća". Fanovi pjevačice Tejlor Svift su se žalili na recenziju njenog posljednjeg albuma, koja po njima nije bila dovoljno pozitivna, i objavili su telefonski broj i kućnu adresu recenzenta.

Ovakav incident možda zvuči ekstremno - ali doxing ne samo da predstavlja prijetnju po ljude, koji se bave određenim profesijama, poput novinara, u obliku otkrivanja privatnih podataka; u osnovi, doxing ugrožava odnose svih žrtava sa rodbinom i prijateljima, kao i njihovu karijeru. Selektivnim otkrivanjem ličnih podataka, na primjer, kada su oni neugodni, napadači namjerno nanose štetu.

Budući da poslodavci sada često pretražuju LinkedIn, Instagram, Facebook i Twitter, kako bi provjerili jesu li zaposleni i oni, koji se prijavljuju za posao ugledni, otkrivanje određenih osjetljivih podataka tako može značiti gubitak društvene reputacije ili finansijskih prihoda.

Krenite od Google pretrage svog imena

U kontekstu svega ovoga što smo napisali, Vladislav Tuškanov, stručnjak za privatnost iz kompanije Kaspersky, preporučuje razvijanje svijesti o bezbjednosti i pažljivo rukovanje ličnim podacima na internetu.

Internet je izuzetno mjesto, koje nam je pružilo mogućnosti da izrazimo svoju individualnost kao nikad prije. Ipak, kao i bilo čemu drugom, tome moramo da pristupimo odgovorno. Kad vodite računa o vašoj onlajn privatnosti i preuzimate kontrolu nad onim što je na internetu dostupno o vama, treba da slijedite dva glavna principa: znajte šta oni znaju i uklonite ono što možete. Danas su nam dostupni brojni alati koji pomažu korisnicima da povrate svoje pravo na privatnost ili barem da uspostave određeni nivo kontrole nad informacijama koje dijele - ili su dijelili u prošlosti. Iskoristite ih", objasnio je Tuškanov.

Kako biste izbjegli zloupotrebu ličnih podataka i podigli nivo bezbjednosti prilikom onlajn života pratite ovih osam savjeta, koji će vam pomoći da se sklonite od mnogih nebezbjednih stvari.

Pretražite svoje ime na Google-u, prije svega. Ako znate koje su informacije o vama javno dostupne, moći ćete da razumijete šta se od toga može iskoristiti protiv vas. Ako vaše ime nije uobičajeno, možete da se pretplatite čak i na Google notifikacije, kako biste saznali da li se nešto o vama pojavljuje negdje na internetu.

Isprobajte takozvane “people search engines”, koji omogućavaju sprovođenje pozadinske provjere ljudi koristeći otvorene veb podatke ili državne evidencije. Objavljivanje ove vrste podataka na mreži može biti nezakonito, u zavisnosti od zemlje, pa se dostupnost takvih veb-sajtova razlikuje u različitim jurisdikcijama.

Pregledajte objave na svojim društvenim mrežama: provjerite postoje li geografske oznake mjesta na kojima se često nalazite, poput kuće ili kancelarije ili fotografije, koje mogu da otkriju njihove lokacije. Provjerite podešavanja privatnosti i koristite opciju za sakrivanje starijih objava koje mogu da sadrže ojsetljive informacije, kao što su na primjer imena vaših rođaka.

Koristite rješenja koja aplikacijama ne dozvoljavaju nepotrebno praćenje vaših uređaja, poput Firefox anti-trackera i sličnih.

Ako mislite da se podaci o vama na internetu mogu upotrijebiti protiv vas, pokušajte da ih uklonite. U slučaju društvenih mreža to je obično relativno lako: ili uklonite objave sa privatnim podacima ili svoj profil učinite privatnim ili tražite od kompanija kakva je Google “pravo na zaborav“.

Imajte na umu da, osim društvenih mreža, postoji i mnogo drugih aplikacija koje imaju društvenu komponentu i mogu otkriti informacije o vama, od jezika koje učite, do vašeg nivoa seksualne aktivnosti. Obratite posebnu pažnju na aplikacije, koje bilježe neku vrstu geopodataka, poput aplikacija za praćenje kondicije. Provjerite da li je vaš nalog u tim aplikacijama privatan, takođe.

Procijenite koje ste usluge koristili - poput onlajn prodavnica, raznih aplikacija na društvenim mrežama, check-in aplikacija i slično. Ako ih više ne upotrebljavate ili ne biste željeli da se informacije o vama koje se nalaze na njima bilo gdje pojavljuju, zahtijevajte brisanje svojih podataka od ovih organizacija. U suprotnom, provjerite da li veb-sajt sadrži obrazac za žalbu ili uklanjanje podataka i upotrijebite ga. Ako ne, pokušajte da kontaktirate administratore direktno.

Ako vaš pravni sistem ima stroge zakone o privatnosti podataka, poput GDPR-a ili CCPA-e, servisu je lakše da samo ukloni vaše podatke umjesto da se suoči sa regulatorom i velikim novčanim kaznama.

Ako je neke podatke nemoguće ukloniti sa izvora, možete tražiti da pretraživač ukloni linkove ka veb-sajtovima, koji sadrže vaše privatne podatke iz rezultata pretrage tako što ćete iskoristiti takozvano pravo na zaborav. Hoćete li u tome uspjeti, zavisi od pretraživača i jurisdikcije.

Imate li vi iskustva sa brisanjem svojih ličnih podataka sa neta?

(MONDO)

Pročitajte i ovo

Tagovi

Komentari 0

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

RECENZIJE

TIPS & TRICKS