Malo ko zna da LED sijalice mogu da budu uzročnici brojnih problema ljudima koji su im izloženi.
Nekada se ulično osvetljenje postavljalo i pravilo od gasnih lampi koje su zahtijevale ručno paljenje.
Nekoliko stotina godina kasnije sve je postalo električno, a sad sve veći broj zemalja prelazi na LED rješenja za kućno, ali i ulično osvjetljenje.
Sa jedne strane, ovo je štedljivija i dugovečnija varijanta. Međutim, nije sve baš toliko jednostavno i postoje ozbiljni negativni uticaji koji zabrinjavaju naučnike.
Pitanje koje se odmah postavilo kad su se pojavile prve LED sijalice za kućnu upotrebu bilo je da li su one stvarno toliko štedljivije i dugovečnije od klasičnih sijalica. Mnogi su bili skeptični, jer je cijena bila drastično viša u poređenju sa tradicionalnim rješenjima. Međutim, kako je vrijeme prolazilo sve više ljudi okretalo se LED rješenjima, pa sada malo ko nema makar neku LED sijalicu u svom domaćinstvu.
LED jeste daleko štedljivije rješenje kada uporedimo ovakav vid sijalica sa klasičnim, i to za do čak 75 odsto. Primjera radi, LED sijalica od 11 vati uspijeva da proizvede nivo osvjetljenosti uporediv sa 50 vati klasične sijalice sa užarenim vlakom. Naravno, ne treba zaboraviti ni CFL sijalice kao, takođe štedljivu alternativu, ali trenutni fokus je na LED sijalicama.
Šta je problem sa LED sijalicama?
Problem sa LED osvjetljenjem jeste tip svjetlosti koju ove sijalice proizvode, a koja je specifičnog “širokog bijelog” spektra koji je manje prirodan u poređenju sa nekada aktuelnim rješenjima.
Naučnici su zabrinuti zbog nepovoljnog efekta koji ovakav vid osvjetljenja može imati na prirodne ekosisteme, ali i na ljude koji žive u oblastima u kojima se koristi veliki procenat LED kućnog i uličnog osvjetljenja.
Negativan uticaj na zdravlje ljudi
Američko medicinsko udruženje (AMA) je 2016. objavilo rad u kojem tvrdi da LED tehnologija može imati negativni uticaj na zdravlje ljudi, jer LED svjetla emituju svjetlost iz kratkotalasnog, visokoenergetskog plavog i ljubičastog kraja spektra vidljive svjetlosti.
Ovaj svjetlosni opseg kontroliše naš ciklus spavanja i ispravna ekspozicija je važna za održavanje našeg cirkadijalnog ritma (biološki ritam u organizmu čovjeka, koji reguliše brojne neourohumoralne procese u mozgu i na taj način kontroliše i usklađuje dnevno noćne i brojne druge funkcije svih najvažnijih organa u organizmu). Zato ne čudi što se mnogi ljudi žale na svrab, crvenilo u očima i blage glavobolje nakon neprekidnog izlaganja LED svjetlima.
Takozvanu plavu svjetlost LED sijalice emituju bez obzira na vrstu i toplinu, ali uvijek je bolje izabrati topliju varijantu gdje je emisija redukovana, objašnjava nova.rs.
AMA kaže da doživotno izlaganje mrežnjače i sočiva plavom svjetlu LED dioda može povećati rizik od katarakte i degeneracije makule povezane sa uzrastom. Studije, takođe otkrivaju da svjetlost koju emituju LED diode može izazvati promjene na mrežnjači, ako postoji velika izloženost čak i u kratkom vremenskom periodu.
Nacionalna agencija za bezbjednost hrane, životne sredine i zdravlja na poslu u Francuskoj, takođe tvrdi da plavo svetlo u LED osvjetljenju koje se sve više koristi u našim domovima, iako štedljivije i održivije, može da ošteti mrežnjaču oka i poremetiti naš biološki ritam i ritam spavanja.
To se odnosi i na LED ekrane, ali novi telefoni i monitori dolaze sa softverskim filterima koji redukuju količinu štetne plave svjetlosti, poput Night light opcije na Windows operativnom sistemu ili Night Shift opcije na iPhone telefonima, ali i drugim uređajima Android sistema na kojima se različito zove.
Još upozorenja u vezi sa zračenjem plavog spektra svjetlosti na mobilnim uređajima pročitajte u našoj priči upravo o tome.