U Republici Srpskoj do sada je instalirano 12 "sunčanih" postrojenja za proizvodnju struje, a dozvole su dobile još 43. Najnovija je u Bijeljini, proizvodiće godišnje 190.000 kilovat-časova.
Solarna energija se sve više koristi i u Republici Srpskoj, a prema podacima Ministarstva industrije, energetike i rudarstva RS, u Srpskoj je do sada izgrađeno 12 solarnih elektrana, čiji su vlasnici istovremeno ostvarili pravo na podsticaj zbog korišćenja obnovljivog izvora energije.
Međutim, njihov broj će uskoro rapidno porasti, jer su u Registar projekata obnovljivih izvora energije, koje vodi ovo ministarstvo, upisane još 43 solarne elektrane koje su već dobile građevinske dozvole, pišu "Večernje novosti".
Iz Ministarstva industrije, energetike i rudarstva RS navode i da je za izgradnju ovih solarnih elektrana, instalisane snage do 250 kilovata, osim pribavljenih građevinskih dozvola, rezervisano i pravo na preliminarni podsticaj.
"Broj izgrađenih elektrana se stalno mijenja, a trenutno su 43 solarne elektrane u postupku dobijanja sertifikata za proizvodno postrojenje, nakon čega mogu ostvariti pravo na podsticaj", kažu u Ministarstvu.
Najnoviji slučaj otvaranja mini solarne elektrane je zablježen prije dva dana u Bijeljini, gdje je puštena u rad elektrana koja koristi sunčevu svjetlost, a koja će godišnje proizvoditi oko 190.000 kilovat-časova električne energije.
Solarni paneli postavljeni su na sportsku halu u centru grada, a investitor Mario Stajić kaže da povrat ulaganja od pola miliona KM očekuje u narednih deset godina.
"Solarni paneli ne zrače, ne prave buku, ne štete životnom okruženju i u Evropi se u 90 odsto slučajeva postavljaju na javne objekte", kaže Snežana Topić, stručnjak preduzeća "Neutron", koje je bilo nosilac projekta. Prema njenim riječima, vijek trajanja solarnih elektrana je 25 do 30 godina.
Osim početka korišćenja obnovljivih izvora energije, korist koju će Bijeljina imati od ovog projekta je naplata zakupa prostora za panele na sportskoj hali, koja je vlasništvo grada.
Mini solarnu elektranu, instalirane snage 50 kilovata, pustilo je u rad i preduzeće BMB Branka Mijatovića, koje je solarne panele postavilo na krov svoje destilerije, koja je istovremeno otvorena prethodnog vikenda u Gradišci.
"Zakonom o obnovljivim izvorima energije i Zakonom o koncesijama stvoren je regulatorni okvir za uvođenje sistema podsticaja. Navedenim zakonima je izgradnja solarnih elektrana instalisane snage do 250 kilovata isključena iz postupka dodjele koncesije, što utiče na interes za izgradnju solarnih elektrana manjih snaga i na povećanje njihovog broja", navela je za "Novosti" portparol Ministarsta industrije, energetike i rudarstva RS Aleksandra Vukašinović.
Ona je napomenula i da svaka država, potpisnica Ugovora o osnivanju Energetske zajednice, ima obavezu da podstiče obnovljive izvore energije i dostigne definisane obavezujuće ciljeve do 2020, ali sama odlučuje u kom smjeru će podsticati pojedine tehnologije, po kojoj cijeni i na koji period.
U Srpskoj je to regulisano Akcionim planom Vlade RS iz maja 2014. godine, prema kojem pravo na garantovanu otkupnu cijenu mogu ostvariti proizvođači koji električnu energiju proizvode u postrojenjima koji koriste obnovljive izvore energije i ispunjavaju uslove propisane Zakonom o obnovljivim izvorima energije i efikasnoj kogeneraciji, na period do 15 godina.
Međutim, njihov broj će uskoro rapidno porasti, jer su u Registar projekata obnovljivih izvora energije, koje vodi ovo ministarstvo, upisane još 43 solarne elektrane koje su već dobile građevinske dozvole, pišu "Večernje novosti".
Iz Ministarstva industrije, energetike i rudarstva RS navode i da je za izgradnju ovih solarnih elektrana, instalisane snage do 250 kilovata, osim pribavljenih građevinskih dozvola, rezervisano i pravo na preliminarni podsticaj.
"Broj izgrađenih elektrana se stalno mijenja, a trenutno su 43 solarne elektrane u postupku dobijanja sertifikata za proizvodno postrojenje, nakon čega mogu ostvariti pravo na podsticaj", kažu u Ministarstvu.
Najnoviji slučaj otvaranja mini solarne elektrane je zablježen prije dva dana u Bijeljini, gdje je puštena u rad elektrana koja koristi sunčevu svjetlost, a koja će godišnje proizvoditi oko 190.000 kilovat-časova električne energije.
Solarni paneli postavljeni su na sportsku halu u centru grada, a investitor Mario Stajić kaže da povrat ulaganja od pola miliona KM očekuje u narednih deset godina.
"Solarni paneli ne zrače, ne prave buku, ne štete životnom okruženju i u Evropi se u 90 odsto slučajeva postavljaju na javne objekte", kaže Snežana Topić, stručnjak preduzeća "Neutron", koje je bilo nosilac projekta. Prema njenim riječima, vijek trajanja solarnih elektrana je 25 do 30 godina.
Osim početka korišćenja obnovljivih izvora energije, korist koju će Bijeljina imati od ovog projekta je naplata zakupa prostora za panele na sportskoj hali, koja je vlasništvo grada.
Mini solarnu elektranu, instalirane snage 50 kilovata, pustilo je u rad i preduzeće BMB Branka Mijatovića, koje je solarne panele postavilo na krov svoje destilerije, koja je istovremeno otvorena prethodnog vikenda u Gradišci.
"Zakonom o obnovljivim izvorima energije i Zakonom o koncesijama stvoren je regulatorni okvir za uvođenje sistema podsticaja. Navedenim zakonima je izgradnja solarnih elektrana instalisane snage do 250 kilovata isključena iz postupka dodjele koncesije, što utiče na interes za izgradnju solarnih elektrana manjih snaga i na povećanje njihovog broja", navela je za "Novosti" portparol Ministarsta industrije, energetike i rudarstva RS Aleksandra Vukašinović.
Ona je napomenula i da svaka država, potpisnica Ugovora o osnivanju Energetske zajednice, ima obavezu da podstiče obnovljive izvore energije i dostigne definisane obavezujuće ciljeve do 2020, ali sama odlučuje u kom smjeru će podsticati pojedine tehnologije, po kojoj cijeni i na koji period.
U Srpskoj je to regulisano Akcionim planom Vlade RS iz maja 2014. godine, prema kojem pravo na garantovanu otkupnu cijenu mogu ostvariti proizvođači koji električnu energiju proizvode u postrojenjima koji koriste obnovljive izvore energije i ispunjavaju uslove propisane Zakonom o obnovljivim izvorima energije i efikasnoj kogeneraciji, na period do 15 godina.
