U BiH se, kako se pretpostavlja, pod minama nalazi površina od 1.176 kilometara kvadratnih, definisano je 9.185 minsko-sumnjivih mikrolokacija, a procjenjuje se da je na njima zaostalo oko 120.000 mina i neeksplodiranih sredstava.
Minama su najzagađenija područja Maglaja, Velike Kladuše, Orašja, Posavine, tuzlanske i dobojske regije, Broda, Šamca i Lopara.
Centar za uklanjanje mina u BiH (MAK) svake godine postavi oko 12.000 znakova upozorenja na opasnost od mina.
Povodom obilježavanja 4. aprila - Međunarodnog dana borbe protiv mina, vršilac dužnosti direktora MAK-a Milan Rezo rekao je da je do sada pronađeno 59.800 protivpješadijskih i oko 8.300 protivtenkovskih mina, te oko 54.300 neekslodiranih ubojnih sredstava.
"Dosadašnji pokazatelji govore da će doći do izrade novog zahtjeva za produženje roka za deminiranje, koji će vjerovatno biti do 2024. godine", kaže Rezo.
On je naveo da je od početka deminiranja 1996. godine, kada je sumnjiva površina iznosila 4.200 kilometara kvadratnih, kombinovanim metodama protivminskih akcija do sada oslobođena površina od 3.324 kilometra kvadratna, a očišćeno je 169 kilometara kvadratnih.
"Od 2002. do 2014. godine u BiH je u aktivnosti protivminskog djelovanja uloženo oko 490 miliona KM, a za završetak procesa potrebno je još oko 550 miliona", naveo je Rezo.
Rezo je naveo da uspješna primjena Strategije protivminskog djelovanja za period 2009-2019. godinu zavisi od međuinstitucionalne saradnje različitih nivoa vlasti, te uključivanja humanitarnog deminiranja, pomoći žrtvama od mina i ostalih aspekata protivminskog djelovanja.
On je ukazao na nedovoljno finansiranje protivminske akcije koje ne omogućava efikasno ispunjenje ciljeva postavljenih Strategijom. "Prvi korak trebalo bi da bude povećanje izdvajanja na domaćem nivou, od Savjeta ministara do entitetskih i lokalnih vlasti", istakao je Rezo.
On je objasnio da se BiH, kao zemlja potpisnica Konvencije o zabrani protivpješadijskih mina, obavezala da će povećati budžetska izdvajanja da bi ispunila preostale obaveze u sprovođenju protivminskog djelovanja.
"Tokom 2015. godine biće urađena druga revizija Strategije koja će nam dati nove smjernice i pokazatelje za buduće aktivnosti", kaže Rezo te napominje da je do sada implementirano samo 50 odsto postavljenih ciljeva, a da je nedostatak sredstava glavni razlog.
Rezo je pozvao građane da ne uklanjaju oznake minske opasnosti, jer i sebe i ostale na taj način dovode u opasnost.
Prema raspoloživim podacima Centra, do sada su u minskim poljima stradala 1.732 lica, od kojih 603 smrtno. Riječ je o odraslim ljudima koji zbog nepoštivanja postavljenih oznaka za minska polja, najčešće zbog sječe šume i sakupljanja sekundarnih sirovina, ulaze u rizična područja.
Predsjedavajući Koalicije za uključivanje protivminske akcije u razvojne programe Amir Mujanović pozvao je institucije na svim nivoima vlasti da ispune preostale obaveze iz Konvencije o zabrani mina i Konvencije o zabrani kasetne municije.
On je podsjetio da nevladin sektor u protekle tri godine participira više od 50 odsto u aktivnostima humanitarnog deminiranja, te da je izraziti lider u čišćenju kasetne municije.
U ime Koalicije, Mujanović je nadležnim institucijama uputio preporuke koje se odnose na unapređenje zakonodavnog okvira za upravljanje protivminskim aktivnostima, predstojeću reviziju Strategije protivminskog djelovanja u BiH, te na pomoć žrtvama od mina.
Centar za uklanjanje mina u BiH (MAK) svake godine postavi oko 12.000 znakova upozorenja na opasnost od mina.
Povodom obilježavanja 4. aprila - Međunarodnog dana borbe protiv mina, vršilac dužnosti direktora MAK-a Milan Rezo rekao je da je do sada pronađeno 59.800 protivpješadijskih i oko 8.300 protivtenkovskih mina, te oko 54.300 neekslodiranih ubojnih sredstava.
"Dosadašnji pokazatelji govore da će doći do izrade novog zahtjeva za produženje roka za deminiranje, koji će vjerovatno biti do 2024. godine", kaže Rezo.
On je naveo da je od početka deminiranja 1996. godine, kada je sumnjiva površina iznosila 4.200 kilometara kvadratnih, kombinovanim metodama protivminskih akcija do sada oslobođena površina od 3.324 kilometra kvadratna, a očišćeno je 169 kilometara kvadratnih.
"Od 2002. do 2014. godine u BiH je u aktivnosti protivminskog djelovanja uloženo oko 490 miliona KM, a za završetak procesa potrebno je još oko 550 miliona", naveo je Rezo.
Rezo je naveo da uspješna primjena Strategije protivminskog djelovanja za period 2009-2019. godinu zavisi od međuinstitucionalne saradnje različitih nivoa vlasti, te uključivanja humanitarnog deminiranja, pomoći žrtvama od mina i ostalih aspekata protivminskog djelovanja.
On je ukazao na nedovoljno finansiranje protivminske akcije koje ne omogućava efikasno ispunjenje ciljeva postavljenih Strategijom. "Prvi korak trebalo bi da bude povećanje izdvajanja na domaćem nivou, od Savjeta ministara do entitetskih i lokalnih vlasti", istakao je Rezo.
On je objasnio da se BiH, kao zemlja potpisnica Konvencije o zabrani protivpješadijskih mina, obavezala da će povećati budžetska izdvajanja da bi ispunila preostale obaveze u sprovođenju protivminskog djelovanja.
"Tokom 2015. godine biće urađena druga revizija Strategije koja će nam dati nove smjernice i pokazatelje za buduće aktivnosti", kaže Rezo te napominje da je do sada implementirano samo 50 odsto postavljenih ciljeva, a da je nedostatak sredstava glavni razlog.
Rezo je pozvao građane da ne uklanjaju oznake minske opasnosti, jer i sebe i ostale na taj način dovode u opasnost.
Prema raspoloživim podacima Centra, do sada su u minskim poljima stradala 1.732 lica, od kojih 603 smrtno. Riječ je o odraslim ljudima koji zbog nepoštivanja postavljenih oznaka za minska polja, najčešće zbog sječe šume i sakupljanja sekundarnih sirovina, ulaze u rizična područja.
Predsjedavajući Koalicije za uključivanje protivminske akcije u razvojne programe Amir Mujanović pozvao je institucije na svim nivoima vlasti da ispune preostale obaveze iz Konvencije o zabrani mina i Konvencije o zabrani kasetne municije.
On je podsjetio da nevladin sektor u protekle tri godine participira više od 50 odsto u aktivnostima humanitarnog deminiranja, te da je izraziti lider u čišćenju kasetne municije.
U ime Koalicije, Mujanović je nadležnim institucijama uputio preporuke koje se odnose na unapređenje zakonodavnog okvira za upravljanje protivminskim aktivnostima, predstojeću reviziju Strategije protivminskog djelovanja u BiH, te na pomoć žrtvama od mina.