Da li eksploatacija vode u Republici Srpskoj može da našteti ovom resursu, koliko je taj posao isplativ i šta na sve kažu ekolozi.
Vlada RS nedavno je dodijelila koncesiju preduzeću ''Studenac'' iz Gradiške za eksploataciju podzemne vode u Kozarskoj Dubici, dok je firma "D&D" iz Broda dobila isti posao na području te lokalne zajednice.
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS raspisalo je u aprilu javni poziv za dodjelu koncesije za eksploataciju podzemnih voda na izvorištima "Rakovica - Bukovica" u Kozarskoj Dubici i “Donja vrela” u Brodu. Investicija u Kozarskoj Dubici procijenjena je na dva miliona, a u Brodu na milion konvertibilnih maraka. Koncesija je firmama dodijeljena na period od 30 godina.
Prema riječima Marinka Vranića, višeg stručnog saradnika za evropske integracije u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, oba ugovora su potpisana u drugoj polovini ove godine. U skladu sa dinamikom koja je bila predviđena i studijama ekonomske opravdanosti u narednom periodu se očekuje realizacija investicija kako bi fabrike počele raditi.
Naš sagovornik ističe da ekspolatacija vode i davanje izvorišta pod koncesiju ne može naštetiti Srpskoj i da ovdje nije riječ o privatizaciji.
"Radi se o resursu koji je raspoloživ i nije najbolje iskorišten. Nema nikakve privatizacije. Jednostavno je riječ o tome da se nekome da mogućnost da taj resurs iskoristi, da od njega napravi novu vrijednost i da od toga koristi ima i investitor i država", rekao nam je Vranić uz tvrdnju da je u posljednje vrijeme povećan interes potencijalnih investitora za eksploatacije voda.
Pitke vode nemamo mnogo i trebamo biti oprezni sa eksploatacijom ovog resursa
Na postavljeno pitanje gdje odlazi novac dobijen od koncesije sagovornik Mondo portala kaže da je Zakon o koncesijama predvidio raspored sredstava tako da određen iznos pripada opštini gdje se vrši koncesija, a ostali dio ide u budžet.
"Koncesiona naknada ne predstavlja značajan rashod potencijalnim investitorima i služi kao podsticaj da se investira u proizvodnju flaširane vode", tvrdi Vranić i dodaje da su Srpska i BiH izuzetno bogate kvalitenom vodom.
"Što se tiče samih mogućih potencijala mnogo je više raspoloživih izvorišta nego što postoji interes za ekspolatacijom. U pitanju su bezbrojna izvorišta kvalitetne vode koju je moguće flaširati i za to obezbijediti sve potrebne dokumente", objašnjava Vranić.
Iz banjalučkog Centra za životnu sredinu ističu da voda kao jedan od najznačajnijih prirodnh resursa koje imamo treba da ostane dostupna svima, a ne da je ''pojedinci eksploatišu zarad ličnih interesa.''
"Pitke vode nemamo mnogo i trebamo biti oprezni sa eksploatacijom ovog resursa. Danas se pojedini gradovi i sela već bore sa problemom vodosnabdjevanja. Prednost se treba davati vodosnabdjevanju putem lokalnih vodovoda, poljoprivredi, turizmu i vodenim sportovima", rekla je za naš portal Jelena Ivanić iz Centra za životnu sredinu.
Ona tvrdi da je zbog uticaja klimatskih promjena nivo površinskih i podzemnih voda dosta smanjen, a za 30 godina, na koliko se koncesije uglavnom izdaju situacija će biti još drastičnija.
"Flaširanje vode ima niz negativnih uticaja na životnu sredinu jer se stvara velika količina plastike koja ostaje kao otpad nakon konzumiranja vode, zatim sam transport flaširane vode ostavlja trag na životnu sredinu. Pritisak na vodotoke je danas dosta velik zbog prisutnog zagađenja i ekspanzije hidroelektrana u Bosni i Hercegovini", zaključila je Ivanićeva.
Predrag Duduković, član Udruženja ekonomista RS "SWOT", istakao je za Mondo da je Srpska bogata vodenim resursima i da to treba ekonomski iskoristiti s obzirom na to koliko se pitke vode uvozi iz inostranstva.
"Davanje vode pod koncesiju ne bi trebalo da ima negativan uticaj. Imamo veoma dobru izvorsku vodu gdje bi mogli mnogo da povećamo kapacitete i na taj način ojačamo našu ekonomiju, a u isto vrijeme mogli bi da imamo i vodu za izvoz", rekao nam je Duduković.
Iako je BiH među prvima u Evropi po bogatstvu vode u ovu zemlju se prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH godišnje uveze vode u vrijednosti preko stotinu milionaKM.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, uvoz vode prošle godine je dostigao vrijednost od 143,69 miliona, dok je od njenog izvoza prihod iznosio 49,46 miliona KM. Voda je na domaće tržište najčešće stizala iz zemalja u okruženju poput Hrvatske, Srbije i Slovenije, a takođe i iz Austrije i Mađarske.
Sa gotovo devet i po hiljada kubnih metara vode za piće po glavi stanovnika BiH je, prema istraživanjima Svjetske banke, prva u regionu i sedma u Evropi, a po vodnim resursima bogatija od mnogih zemalja svijeta uključujući Kinu, Francusku, Njemačku, Japan i Sjedinjene Američke Države.
